Bor grad spomenika – da se ne zaborave ni rudari ni borci
Jedan od simbola rudarskog grada Bora su spomenici. I oni posvećeni rudarenju i oni koji čuvaju sećanje na Balkanske ratove, Prvi i Drugi svetski rat i Holokaust.
U strogom centru Bora, na kružnom toku, nalazi se spomenik Đorđu Vajfertu, prvom vlasniku borskog rudnika i čoveku koji je početkom prošlog veka finansirao istražne radove. Spomenik od bronze autora Save Bosiokovića podignut je 2011. godine.
Suzana Mijić, Muzejska savetnica u Muzeju rudarstva i metalurgije u Boru, kaže da je Đorđe Vajfert izuzetno značajna ličnost ne samo za istoriju rudarstva u Boru, već i za istoriju rudarstva u Srbiji, s obzirom da je imao deset rudarskih koncesija.
Prema njenim rečima, koncesija borskih rudnika koje je dobio 1903. godine pokazala se kao najprofitabilnija s obzirom da on posle toga postaje jedan od najbogatijih ljudi ne samo u Srbiji već može se reći i na Balkanu.
Pored Đorđa Vajferta, Borani su na trećem kilometru na kružnom toku postavili spomenik i Franji Šisteku, prvom direktoru borskog rudnika, a na ulazu u grad iz pravca Zaječara dominira skulptura rudara.
Spomenici streljanim partizanima, njihovim simpatizerima i taocima i palim borcima u Balkanskom i Prvom svetskom ratu nalaze se takođe u centru Bora.
"Spomenik je napravljen dvadesetih godina dvadesetog veka prilozima lokalnih meštana i francuskog društva borskih rudnika. On je oblika obeliska i u klasicističkom stilu. Nalazio prvobitno u starom naselju Sever, ali zbog proširenja površinskog kopa, sam spomenik je premešten, osamdesetih godina dvadesetog veka," ističe Dragan Nikolić, istoričar umetnosti u Muzeju rudarstva i metalurgije u Boru.
Borani nisu zaboravili ni mađarskog pesnika Mikloša Radnotija. On je za vreme Drugog svetskog rata bio zatočen u logoru u blizini Bora, a fašisti su ga ubili kod Crvenke.
Njegov spomenik od 2004. godine nalazi se na platou kod Doma zdravlja. Da se ne zaboravi...
Коментари