Kako Srbi čuvaju od zaborava Grigorija Božovića, kosovskog Andrića
Srbi sa Kosova i Metohije, odlučnost u opstanku na zemlji pradedova pronalaze i u delima Grigorija Božovića iz Ibarskog Kolašina, značajnog srpskog pisca između dva rata. Rođen je u kući prote Vukojla pre 140 godina, nadomak srednjovekovnog manastira Duboki Potok. Slobodarski duh i poznavanje srpskih sredina i ljudi ispisani su u njegovim putopisima i pripovetkama.
Najznamenitija ličnost Starog Kolašina, Grigorije Božović prepoznatljiv je i kao srpski književnik koji je ušao u najveći broj pravoslavnih hramova i ostavio značajne podatke o tim svetinjama. Prve radove objavio je u beogradskom časopisu "Nova iskra".
"Grigorija Božovića treba čitati kroz jedno nacionalno iskustvo, njegovo književno delo je u stvari putokaz za jedan nacionalni put i nacionalni opstanak ne samo Srba na Kosovu i Metohiji, jer je on odlično poznavao Srbe. Jedan repertoar poznavanja karaktera ne samo predela nego i ljudi od intelektualaca pa sve do običnog seljaka", kaže Dragiša Bojović, profesor književnosti.
Svaki deo našeg kulturnog prostora ima svog književnika - Ibarski Stari Kolašin ima pripovedača i putopisaca Grigorija Božovića.
"Mi smo dužni kao Kolašinci, kao deo srpskog naroda, ovde na prostoru Kosova i Metohije učinimo sve kako bi se ime Grigorija Božovića našlo i u čitankama. Pored Andrića, jer znamo da njega zovu - kosovski Andrić, upravo zato što je stvarao čuvajući tradiciju, a sa druge strane poštujući opet i moderne tokove književnosti", kaže Andrijana Živanović, direktorka Doma kulture "Stari Kolašin" u Zubinom Potoku.
Ovog uglednog nekadašnjeg profesora prizrenske Bogoslovije ali i književnika starije generacije, pisci su 1940. izabrali za predsednika Srpskog PEN kluba.Time su potvrdili i stav o stvaralačkom delu i mestu Grigorija Božovića u istoriji srpske književnosti i kulture prve polovine 20. stoleća.
Коментари