Iz školske klupe u kantinu pa na sekcije - tako izgleda jednosmenski rad

Adekvatni školski uslovi i odoborenje više od 70 odsto roditelja, to je bilo potrebno da 204 osnovne škole od ove školske godine uđu u projekat obogaćenog jednosmenskog rada. Koliko ih je u tome uspelo i kako sve izgleda u praksi, proveravala je ekipa RTS-a.

Pre podne u klupi, podne u kantini, a po podne druženje na sekcijama, tako dva puta nedeljno izgleda obogaćen jednosmenski rad u OŠ "14. oktobar" iz Draginca. Utisci učenika o radionicama koje su odabrali, više nego pozitivni.

"Ovo je sekcija kreativne radionice i naučila sam da pravim origami od papira u boji, životinje od presovanog lišća i sad da šijem dugmad", kaže učenica Kristina Popović. 

Učenici Tijani Jovanović se sviđa sekcija preživljavanja u prirodi, jer su naučili da daju prvu pomoć i da gledaju u kompas.

Iako te aktivnosti žele da posećuju svakodnevno a i škola ima prostora jer svi učenici idu u prvu smenu, to ovde trenutno nije moguće.

"Nedostatak jednosmenskog rada je neorganizovan prevoz učenika posle jednosmenskog rada. U razgovorima sa predstavnicima lokalne samopurave imamo obećanje da će to biti rešeno početkom sledeće godine", kaže Svetlana Alimpić Đokić direktorka OŠ "14. oktobar". 

Negde je problem prostor. Zbog toga u pojedinim školama koje su uključene u pilot projekat, jednosmenska nastava organizovana je samo za deo učenika. Ostali imaju časove po starom, u dve smene. Takva situacija je i u beogradskoj školi "Đura Daničić".

"Ovde nisu za sada obezbeđeni obroci taj ručak koji je predviđen iz razloga što deca stanuju u blizini, tu su u kraju, te aktivnosti traju kratko tako da još nije izaražena potreba da mora da se obezbedi ručak", kaže Emina Beković iz Saveta roditelja OŠ "Đura Daničić" Beograd.

A u svim školama koje su u projektu, obezbeđen je dovoljan broj učitelja i nastavnika koji drže brojne sekcije.

Jasna Janković iz Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije kaže da nastavnci postoje, oni rade van svojih časova, za to što rade su plaćeni kao prekonormni rad i to sve izgleda odlično.

Prema njenim rečima, problem nastaje kada ovo počne da se širi, samo 200 osnovnih škola od 1.400.

"Trebalo bi sledeće godine da bude još najmanje 200 do 300, pa idemo, za jedno četiri do pet godina šta ćemo onda kad nam zafali prostor, e tu će biti ključ. Da li će država Srbija tada uložiti u svoje obrazovanje ili će ovo ostati samo na nivou projekta", kaže Jankovićeva.

Ceo projekat prati i ocenjuje nadležno ministarstvo, a rezultati će se koristiti za pripremu Strategije obrazovanja u narednoj deceniji. Osim osnovnih, plan je da i sve srednje škole pređu u jednosmenski rad, što je za sada, teško izvodljivo.

Број коментара 3

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 19. април 2025.
15° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом