Sveta Petka i u knjizi i na filmu
Srpska pravoslavna crkva praznuje dan Prepodobne mati Paraskeve, Svete Petke, zaštitnice žena, svetiteljke koja je pomagala bolesnima i siromašnima za koju se veruje da je poreklom Srpkinja. Kult Svete Petke naročito je ojačao krajem 14 veka, posle Kosovske bitke. Prve zapise o svetiteljki i prenosu njenih moštiju ostavio je srednjovekovni pisac Grigorije Camblak.
U Srbiji je više od 250 hramova i kapela posvećeno svetiteljki koju kao krsno ime veličaju brojne porodice i posebno uvažavaju žene. U prestonici uz Crkvu Ružicu na Kalemegdanskoj tvrđavi, podignuta je kapela Svete Petke.
"Ja sam imala prilike da slušam priče o mnogim čudima koja se dešavaju vezano za Svetu Petku i za one koji posvete njene mošti, bilo u Rumuniji, bilo njene crkve širom pravoslavnog sveta. Mislim da je u stvari najveće čudo ljubav koju ona budi u ljudima", navodi Ljiljana Habjanović Đurović, književnica.
Rumunsku crkvu u Jašiju danas pohode mnogobrojni pravoslavci, ali i drugi ljudi sa čitavog Balkana, koji veruju da su svetiteljkine mošti isceliteljske.
Porodica Ljiljane Habjanović Đurović, koja se predstavljajući knjigu Petkana u više ne samo pravoslavnih zemalja uverila da se Sveta Petka, kojoj posvećuju i film izuzetno poštuje.
"Reditelj Hadži Aleksandar Đurović je napravio audio-knjigu po romanu Petkana u kojoj se pojavljuje 22 naših istaknutih glumaca.Trebalo bi da početkom novembra nastavimo snimanje filma po romanu Petkana u Jordanu. Jordanskoj pustinji, baš tamo gde je Sveta Petka provela 40 godina svog života. Ona je vaskrsenje u pustinji našeg života", objašnjava Habjanović Đurovićeva.
Sveta Petka je rođena u Vizantiji, u gradu Epivatu, živela je i umrla u 11. veku.
Posle smrti imućnih roditelja nasleđe je razdelila sirotinji i zamonašila se u Carigradu. U tom gradu su i počivale mošti svetiteljke, zatim su prenete u Trnovo. Počivale su i u Beogradu, a sada su u rumunskom gradu Jašiju.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар