Zakon donet, čeka se pravilnik za doniranje reproduktivnih ćelija

Parovi u Srbiji kojima je jedina šansa da dođu do potomstva uz pomoć donacije polnih ćelija ili embriona, moći će to da urade i u Srbiji ali tek kada bude usvojen Pravilnik za primenu Zakona o biomedicinski potpomognutoj oplodnji koji je donet u maju 2017. godine.

Gotovo dve godine je prošlo od donošenja Zakona o biomedicinskoj oplodnji ali su i dalje otvorena pitanja na koji način se uzimaju reproduktivne ćelije ko može da bude davalac, ko primalac.

"Dok ti pravilnici ne budu gotovi mi trenutno imamo samo mrtvo slovo na papiru", kaže Sandra Jovanović iz Udruženja "Šansa za roditeljstvo".

Uz donaciju, zakon uvodi i mogućnost da žene bez partnera uđu u proceduru vantelesne oplodnje. Preduslov za to je da se uspostavi Infomacioni sistem sa svim podacima o klinikama koje rade vantelesnu oplodnju u Srbiji, o procedurama, pravima, uspešnosti.

"Planirano je da agencija uprava za biomedicinu pri Ministarstvu zdravlja bude taj kontrolor i mesto gde će se sve to strogo evidentirati i kontrolisati kad se radi u Srbiji. Zdravstvenu analizu donora sprovide nadležne institucije, znači da je klinika u Višegradksoj planirana kao mesto za banku reproduktivnih ćelija", objašnjava direktor GAK Višegradska Aleksandar Stefanović.

Do tada, parovi koji nemaju svoje reproduktivne ćelije i embrione po njih odlaze u inostranstvo, najčešće u Češku ili u Grčku.

"Mi te uslove odavno već godinama ispunjavamo. To može da se radi i u Srbiji, ne moraju pacijenti koji imaju potrebu za tim iz medicinksih razloga da idu u inostranstvo. I to ne samo što je u inostranstvu naporno, nego, nažalost, mnogo, mnogo skuplje", smatra profesor humane genetike Miodrag Stojković.

"Mislim da je najveći zadatak pored donošenja ovih pravilnika da više pričamo o ovome, da bi ljudi znali šta konkretno znači donacija. Ako pričamo o surogatu, surogat je tek korak iza, naš zakon trenutno zabranjuje surogat materinstvo", kaže Sandra Jovanović.

Najveće prepreke parovima su finasije. Stručnjaci upozoravaju - muški sterilitet je zanemaren. Iako je granica za žene pomerena, one posle 42. godine ne mogu u proceduru.

"Kod demografskih parametara kakve mi imamo šta god da se poporavi na tom planu je značajno, uopšteno gledano, na 1.000 stanovnika se rađa devet beba", naglašava ministarka bez portfelja zadužena za demografiju i populacionu politiku Slavica Đukić Dejanović.

I dok čekamo rezultate, podatak koji zabrinjava. Svaki šesti par u Srbiji bori se sa neplodnošću.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 07. август 2024.
23° C

Коментари

Dobar tekst, ali..
Избор за Мис Србије на Тргу републике – женско тело на јавном кантару
Zelja za lepotom
Избор за Мис Србије на Тргу републике – женско тело на јавном кантару
Bravo
Избор за Мис Србије на Тргу републике – женско тело на јавном кантару
Miss
Избор за Мис Србије на Тргу републике – женско тело на јавном кантару
Treba li zabraniti lepotu?
Избор за Мис Србије на Тргу републике – женско тело на јавном кантару