Bavanište – selo koje miriše na začinsko i lekovito bilje
U selu Bavanište kod Kovina na više od hiljadu hektara meštani gaje lekovito i začinsko bilje. Kako kažu sve što proizvedu uspeju i da prodaju i da dobro zarade.
Porodica Zorana Tomića iz Bavaništa više od pola veka se bavi proizvodnjom lekovitog bilja. Kada je njegov ujak prvi put 1961. godine iz Padeja doneo i posadio kamilicu i nanu proizvodnja nije prestajala, već se stalno povećavala i proširivala i on je sad ovde najveći proizvođač belog sleza.
"Taj posao je vrlo isplativ i mislim da je trenutno beli slez najisplativiji što se tiče lekovitog bilja na ovim prostorima. Može da se zaradi dobro, ali je i najviše zastupljen ručni rad. Kod njega ima dosta posla, što je opet vrlo interesantno za neke koji nisu uposleni da to organizuju kao porodični posao", navodi Zoran Tomić, proizvođač lekovitog bilja iz Bavaništa.
Od belog sleza može da se zaradi i do 3.000 evra po hektaru, a Zoran planira uskoro i da proširi proizvodnju.
"Nama je u neko dogledno vreme u planu da krenemo sa proizvodnjom eterečnih ulja. Iz tog razloga i krećemo sa proizvodnjom materijala od helikrizuma, melise i nane jer do sada smo se bavili uglavnom svojim programom sušenih materijala: sušenom heljdom i sušenim korenom od belog sleza. Sad bi krenuli sa proizvodnjom eteričnih ulja", navodi Tomić.
Lekovito i začinsko bilje već 30 godina proizvodi i Ljubiša Stevanović koji ima i svoju sušaru i kako kaže veoma je zadovoljan, jer je potražnja za njegovim proizvodima mnogo veća od ponude.
"Od proizvodnje trenutno najviše imam peršun i kamilicu. Prošle godine sam radio nanu na tri hektara, to sam stao da radim, više mi se isplate kamilica i peršun", navodi Stevanović.
U Bavaništu će se, po svemu sudeći, još dugo prostirati miris lekovitog i začinskog bilja, jer su proizvođači odavno izračunali da im on donosi najviše novca.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар