Divlje svinje zadaju glavobolje ratarima, kako odbraniti useve?
Ratari širom Srbije bore se sa sušom, a oni u Karlovčiću kraj Pećinaca i sa divljim svinjama. Da neće biti roda znali su još proletos kada im je divljač uništila useve. Pokušali su da ih odbrane sami, a kasnije i uz pomoć lovaca.
Tragovi u zemlji i prazne brazde. Takve su parcele u Karlovčiću za sobom ostavile divlje svinje. Umesto da ubiraju plodove, poljoprivrednici u ovom sremskom selu sabiraju štetu.
"Tri puta presejan kukuruz, dva puta suncokret koji je satrven. Šteta se na našem gazdinstvu odnosi na više od 700.000 što se tiče semena, goriva, đubriva, o arendi da ne pričamo. Prinosa nema", objašnjava Đorđe Sremčević, poljoprivrednik iz Karlovčića.
Divlje svinje već deceniju zadaju glavobolje Karlovčićanima, ali najezdu kakva je ovogodišnja kažu da ne pamte. Za lovno-produktivnu površinu sela predviđeno je pet svinja, a pretpostvalja se da ih sada ima više od stotinu.
U odbranu onoga što je od useva ostalo – stali su lovci. Lovna sezona počela je 15. aprila i od tada su odstrelili 23 divlje svinje. Bolji pregled terena imaju sa visine.
"Imamo 57 aktivnih čeka na kojima može da se sedi, koje su stabilne, da ne bi došlo do povređivanja. Lovimo uveče, od pola osam je skup u domu, popunjavaju se izveštaji i prateća dokumentacija i idemo u lov. Seda se na čeku, puca se sa olučenim i neolučenim cevima, koristimo lovački karabin i puške sačmarice", navodi Marko Maksimović iz Lovačkog društva "Karlovčić".
Pomoć stiže kasno, veruju meštani. Od ulova korist imaju lovci, ali ne i poljoprivrednici čije su oranice uništene tokom lovostaja. Smatraju da divljač u njihovom ataru više ne bi smeo da štiti Zakon o lovstvu.
"Više ni lovci ne mogu da utvrde koja je divlja, koja je poludivlja, koja je pitoma svinja. To su u svom dopisu i sami priznali. Ta divlja svinja sada se prasi dva puta, nema više dva, tri praseta po krmači nego ide do pet do šest i to u dva prašenja, tako da se dovodi u pitanje opstanak divlje svinje u onom genetskom, izvornom obliku", objašnjava Mirjana Sremčević, poljoprivrednica iz Karlovčića.
Njeno stanište u ovom kraju više nije hrastova šuma, već zapušteni kanal Jarčina dug 50 kilometara. Divljač bi se od poljoprivrednih parcela udaljila čišćenjem terena, na šta se čeka godinama.
"Pozvano je vodoprivredno preduzeće 'Galovica' da dođu na teren i da po hitnom postupku počnu sa šišanjem tih kanala", navodi Dejan Devrnja, predsednik Saveta MZ Karlovčić.
Karlovčićani će se strpiti do septembra. Ako nadležni do tada ne preduzmu korake, za svoje useve, kažu, boriće se na sudu.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар