Put od škole do radionice – kako znanje primeniti u praksi

Vest da je 17 od 24 maturanata Tehničke škole u Bečeju palo na maturskom ispitu prošle nedelje zabrinjava. Najviše to što da nisu uspeli da polože ispit iz predmeta programiranje koji uče sve četiri godine školovanja. Koliko su po završetku stručnih škola đaci osposobljeni za rad i da li stečeno znanje mogu odmah i da primene u praksi?

Njima je praksa više od obaveznog dela rasporeda. To je najbolja prilika da nešto nauče. Na matruskom ispitu pokazuju znanje koje nose iz škole.

"Ovo je moj beli sir, to je za završni ispit. Vidiš kakav je ovo sir, sigurno će biti dobra ocena", kaže maturant Mlekarske škole Marko Alić.

Ona je zagarantovana ako sve što su učili znaju sami i da naprave. Profesori im priznaju da su majstori za tradicionalni pirotski kačkavalj. 

"Oni na završnom ispitu imaju jedan deo gde je prijem i analiza mleka i drugi deo gde rade radni zadatak. Đaci su ti koji će nas naslediti jer su prošli taj sistem obuke i svi znaju da naprave kačkavalj, onaj stari", kaže profesor Mlekarske škole Aleksandar Mančić.

Kako da zasade voće i povrće uče poljoprivredni tehničari u Vranju.  

"Sve što radimo iz teorije imamo mogućnost da to odradimo praktično", kaže jedna učenica. 

Direktor Poljoprivredno-veterinarske škole u Vranju Saša Radičević ističe da sve što se nauči mora da se primeni u praksi.

"Mnoge kompanije su zainteresovane da posle završetka srednje škole učenici rade", kaže Radičević. 

Međutim, praksa pokazuje da iz većine stručnih škola, đaci izađu sa nedovoljno stručnog znanja. Ne preteruje se previše, kada se postave pitanja da li zidar ume da zazida ciglu, da li električar zna da zameni sijalicu, frizer napravi frizuru.  

"Kada bih u nekim procentima da kažemo ocenjivali to bi možda bilo 50 odsto, a onih drugih 50 odsto je vrlo bitno da imaju praksu da osete konretno naš zanat, da osete ko su a oni to najbolje osete kad sami uzmu makaze i češalj i mora da prođe bar još godinu dana neke takve prakse da bi ušao u sistem kompletnog frizera", kaže Milan Ćirović, Beogradski alternativni frizeri.

Nedostatak praktične nastave najčešći je u mašinskim školama. Praksa se utopila u teorijsku nastavu koja decu ne priprema za tržište rada. Razlozi su, kažu upućeni, mnogobrojni.

"Prvenstveno materijalne prirode obezbeđivanje sredstava za rad tih učenika slaba je opremljenost radionice, nastavni plan i program takođe treba redukovati i ono što je jako bitno, usavršavanje nastavnika praktične nastave mora biti na mnogo, mnogo većem nivou", kaže Milorad Antić iz Foruma srednjih stručnih škola.

Korak u dobrom smeru je, kažu u Forumu srednjih stručnih škola, uvođenje dualnog obrazovanja. Predlažu i preuzimanje uspešnog slovenačkog modela. Tamo đaci praktična znanja stuču u regionalnim centrima.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 22. април 2025.
22° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом