Borba za natalitet, kako do podmlađivanja stanovništva?

Broj novorođenčadi u Srbiji godinama je sve manji. Kako bi popravila statistiku, država je pripremila niz mera za podsticaj rađanja. Tako je nedavno usvojen Zakon o biomedicinski potpomognutoj oplodnji sa ciljem povećanja broja i procenta uspešnosti obavljenih postupaka veštačke oplodnje. U narednom periodu država će usmeriti 130 miliona dinara opštinama, za sprovođenje mera populacione politike.

Jedna od najnerazvijenih opština u Srbiji - Trgovište može da se pohvali brojem rođenih beba. U 2016. postala je bogatija za 46 beba, što je u proseku pet puta više nego ranijih godina.

"Sve je to rezultiralo kroz različite podsticaje i mere gde smo za svaku nezaposlenu majku izdvajali 10.000 mesečno do godinu dana deteta, prilikom rođenja beba, isto tako opremanje domaćinstva, za svaki sklopljen brak smo davali određene subvencije, kao i za svaki pokušaj vantelesne", kaže predsednik opštine Trgovište Nenad Krstić. 

Već od sledeće nedelje država daje šansu svim opštinama da kroz različite mere podstaknu rađanje u svojim sredinama.

"Četiri, pet opština u Vojvodini, Beogradu, centralnoj, zapadnoj, južnoj Srbiji, dakle u svakom od ovih regiona jedna opština koja se bude najbolje pripremila, koja je već pokazala senzibilitet za primenu pronatalitetnih mera u svojoj sredini, biće potpomognuta finansijski budžetom Vlade odnosno našim budžetom, bespovratnim sredstvima da investira u svaku od pronatalitetnih mera. Taj postupak je u toku i mislim da će dati dobre rezultate", smatra ministarka za populacionu politiku Slavica Đukić Dejanović.

Ekonomske mere jesu važne, ali ne i presudne. To pokazuju iskustva bogatijih zemalja, koje, uprkos većim izdvajanjima ne uspevaju da poprave demografsku sliku. Zato, savetuju stručnjaci, pažnju treba usmeriti na neke druge mere.

"Onaj bitan segment koji treba podstakne da imamo veći broj dece nisu samo direktne mere, nego sve one koje uspevaju na neki način da ljude zadrže u svojim mestima prebivališta i to je ono što se pokazuje kao ključno u ovom periodu, i što će biti od suštinskog značaja za razvoj države, praktično ti pogranični krajevi su najugroženiji i biće u narednom periodu", ističe demograf Vladimir Nikitović.

Podsticaj preko lokala nije jedina mera koju država planira. Ima ideja za znatno širu podršku.

"Socijalne mere su dobrodošle, one potpomažu bolju populacionu politiku, ali kod nas je problem stimulacije prvog i drugog deteta osnovni zadatak koji treba da ima i Vlada i svaki pojedinac. Moramo raditi i sa poslodavcima, roditeljima, sa bakama i dekama koji treba da budu servis svojoj deci i unucima", smatra ministarka Đukić Dejanović.

Na podmlađivanje stanovništva, ipak, nećemo moći brzo da računamo. Mere daju rezultat na dug rok, tako da je boljitak vidljiv tek za 10 do 15 godina.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 22. април 2025.
22° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом