Bujice, kako se mogu kontrolisati
Klimu ne možemo kontrolisati, ali možemo njene posledice. Stručnjaci iz Srbije i sveta, učesnici konferencije na Šumarskom fakultetu, razgovaraju o zaštiti od bujičnih poplava - sve češćih i u Srbiji, ali i u svetu. Kažu da iako ne deluje tako, bujične poplave se mogu kontrolisati.
Velika kiša od male reke napravi veliki problem. Tih malih, bujičnih, u Srbiji je više od 2.000. Kad se izliju i naprave štetu - najčešće opravdanje je da se ne mogu kontrolisati. Stručnjaci to demantuju, ali apeluju na to da se promeni član 23 Zakona o vodama i briga o njima vrati državi.
"Mora da se uradi katastar bujičnih poplava, katastri su rađeni do sedamdesete godine, to je zastarelo", kaže Stanimir Kostadinov, profesor na Šumarskom fakultetu u Beogradu.
Ono što nije zastarelo je navika ljudi u Srbiji da kuće grade pored potoka.
"Odgovornost lokalne samouprave je da uredi urbanistički haos koji vlada, mora da se jednom sredi", kaže Kostadinov.
Bujice prave štetu i u regionu. U jakom nevremenu u Skoplju stradalo je dvadeset dvoje ljudi, uglavnom u prigradskim naseljima. Stručnjaci iz Makedonije ističu da je najveći problem što makedonski propisi ne razlikuju reke i bujice. Uz to se, kažu, u zaštitu ulaže malo i radi reda.
"Ja to kažem da je sve radi izbora. Da se zalaže narod pre izbora, kao da se sredi, vide betonski kamen, to se desilo prošle godine u Tetovu. Znači, napravljeno je nešto, ali u slivu ništa nije urađeno", kaže Ivan Blinkov, profesor na Šumarskom fakultetu u Skoplju.
Ali, ista situacija je i u nekim delovima sveta. Profesor Idelfonso Pla Sentis, koji je radio u Latinskoj Americi, kaže da se više priča o posledicama, a manje o tome kako ih sprečiti.
"U Latinskoj Americi postoje dva fenomena: El Ninjo i La Ninja. Pojavljuju se već sto godina i pokazalo se da je šteta bila manja tada nego danas. Broj stanovnika je porastao, i mnogi se naseljavaju u područjima predviđenim za plavljenje", kaže Idelfonso Pla Sentis, profesor na Univerzitetu u Leidi.
Srbija je posle poplava 2014. u jačanje odbrambene infrastrukture uložila tri milijarde dinara na više od 300 kritičnih lokacija. Šteta od majskih poplava procenjena je na skoro dve milijarde evra.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 1
Пошаљи коментар