Inspekcijska kontrola u borbi sa sivom ekonomijom
Povećanje zakonistosti u poslovanju, bezbednosti na radu i smanjenje sive ekonomije, neka su od očekivanja pune primene Zakona o inspekcijskom nadzoru. Od prvog dana maja, inspekcijama su data veća zaduženja i nadležnosti.
Pre deset dana bilo je propusta na gradilištu, pa je investitor upozoren.
"Na pojedinim mestima nije postojala zaštitna ograda koja je pravilnikom o zaštiti na radu propisana. Momentalno sam izrekao zabranu rada, na osnovu čega sam kasnije i doneo rešenje koje je uručeno izvođaču radova, i evo sada smo došli da iskontrolišemo, da vidimo da li je izvođač postupio po zabrani rada i da li je sproveo mere koje tada nisu bile sprovedene", kaže inspektor rada Ilija Jović.
Ovakva kontrola ne mora da bude najavljena. Moći će da se proverava nenajavljeno i poslovanje u stambenim objektima.
"Za to postoji procedura koja kaže, ako vas vlasnik tog objekta ne pusti onda se pribavlja od suda nalog i posle toga se postupa po proceduri odnosno ulazi se u taj objekat i vrši se kontrola", ističe direktor Inspekcije rada Bojan Jocić.
Od inspekcija se sada očekuje da pruže više stručne i savetodavne podrške, kao i da izriču preventivne mere kako ne bi došlo do nezakonistosti i štete. Pri pronalaženju pojedinih nepravilnosti privrednik će imati rok da ih otkloni, što znači da neće odmah biti kažnjen.
"Ovaj zakon nije samo donet u cilju da bi se privreda kažnjavala, on je dobra kombinacija podsticajnih i represivnih mera. Cilj je da subjekti kontrole mogu da ispravljaju sve ono što nije u skladu sa zakonom u njihovom poslovanju i cilj je da one koji rade trenutno u sivoj zoni prevedemo u legalne tokove", kaže Željko Ožegović iz Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave.
Kontrola nije ključni mehanizam za smanjenje sive ekonomije, tvrde stručnjaci. Oni koji posluju nelegalno, pravdaju se visokim poreskim nametima.
"Ono što država može da uradi pre nego što krene u kontrolu jeste da minimalnu zaradu, kao u svim drugim evropskim zemljama učini neoporezovanom i da oni koji primaju minimalac ne moraju da plaćaju 63 ili 64 odsto doprinose, ona će time zaštititi i radnike i poslodavce", kaže Dragoljub Rajić iz Mreže za poslovnu podršku.
Primenom Zakona od jula prošle godine, tvrde nadležni, rad na crno smanjen je za pet odsto, dok je iz sive zone registrovano 4.500 firmi.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар