Zdravku Miovčiću književna nagrada "Aleksa Šantić"

Miovčić je nagradu dobio za zbirku pjesama “Knjiga lišća“, a nagrada se sastaoji od šešira, štapa i novčane nagrade od 5.000 KM.

Društva „Prosvjeta“ i „Gusle“ Književnu nagradu „Aleksa Šantić“ dod‌eljuju svake tri godine za najbolju knjigu poezije izdatu na srpskom jeziku i jezicima južnih Slovena ili za životno d‌elo.

Žiri koji je radio u sastavu prof. dr Duško Pevulja, predsednik, prof. dr Dragan Stanić, član, i prof. dr Vladan Bartula, član, jednoglasno je donio odluku da Šantićeva nagrada pripadne upravo pesniku Zdravku Miovčiću za koga su kazali da je jedan od najistaknutijih srpskih pesnika.

Miovčić je u izuzetno emotivnom govoru kazao da nagradu „Aleksa Šantić“ svako potajno priželjkuje jer se poezija počinje čitati sa Šantićem.

„Kada pišemo prve pjesme pišemo pokušavajući da neuspješno oponašamo Šantića i tako je bilo i sa mnom. Ja sam onda zaćutao dugi niz godina i tek sam u 52. godini napisao prvu zbirku pjesama progovarajući napokon nekim svojim glasom u kojemu na moju sreću ima malo od‌jeka Šantiće i njegovog katrena i srećan sam što sam ovd‌je“, rekao je Miovčić.

Sa 66 godina izlazi Miovčićeva 10. knjiga, a dobio je i nagradu ''Skender Kulenović'' u tome vremenu. Miovčić se bavi poslovnim savjetovanjem i vodi Agenciju za razvoj preduzeća, te kaže da se taj posao sa poezijom divno uklapa kao antistres terapija.

„Poezija je čekala zrenje i da se stvari sklope u životu. Nagrada se plašim. Kasno sam počeo da pišem i objavljujem i plašim se da mi Bog ne uzme to malo dara koji mi je dao ako budem mislio na te nagrade i slavu“, kazao je Miovčić. Dodaje da su mu važne nagrade, ali da ne živi od poezije već mu je to lek za dušu.

Govoreći o nagrađenoj knjizi „Knjiga lišća“ Miovčić kaže da je to knjiga o Miholjskom ljetu za koje kaže da on živi sada u tom vremenu.

„Kroz lišće koje se zlati privodi se smirenju i zrelosti. Život prelazi u drugu fazu u kojoj počinje osjećati da ima nešto sa druge strane. Prvi dio te knjige je posvećen lišću i Miholjskom ljetu i Sonetni vijenac o Miholjskom ljetu, a drugi dio je posvećen pjesnicima“, rekao je Miovčić. 

Prof. dr Duško Pevulja, predsednik žirija, je govoreći o nagradi i Miovčiću rekao da je konkurencija bila velika ali da se „Knjiga lišća“ izdvojila zato što predstavlja jednu od najboljih knjiga u njegovom dosadašnjem opusu i nesumnjivo je najbolja knjiga na srpskom jeziku objavljena u prethodne tri godine.

„On je čovjek koji je u 52. godini objavio svoju prvu knjigu i svaka njegova knjiga značila je istinski kvalitativni iskorak u njegovom opusu. Prije završetka ove divne manifestacije pojaviće se deseta knjiga Zdravka Miovčića. On je po suštini svog poetskog glasa dostojan nasljednik Alekse Šantića. Ta naglašena tanana liričnost koja obilježava Aleksu Šantića i koja nastavlja tu finu stražilovsku poetsku nit ima svog dostojnog nasljednika u poeziji Miovčića.

Pevulja kaže da je Miovčić najistaknutiji sonetista u srpskoj poeziji i po tome je blizak Šantiću.

„Ako bi smo tragali za sponama kod njih ima čitav niz pjesama posvetnica koje govore o duhu i duši oba pjesnika“, rekao je Pevulja.

Član stručnog žirija prof dr. Vladan Bartula obrazlažući odluku žirija je rekao da je Miovčić jedan od najistaknutijih srpskih pesnika i da njegov dosadašnji opus od deset pesničkih knjiga, taj visoki status potvrđuje unutrašnjim sadržajima i rasponima, jezičkom umešnošću, poetskom svešću, pesničkim domašajima i zapaženim recepcijskim od‌jecima.

„Izraziti lirik, ovaj tankoćutni pjesnik najdirektniji je srodnik Alekse Šantića i plodotvorni nastavljač stražilovske tradicije srpske poezije, kojoj Šantićev obimni pjesnički opus daje snažan pečat i osobenu snagu. Iz zbirke u zbirku Miovčić pažljivo stvara sopstvenu umjetničku sliku svijeta i na suptilan način raskriva tanana područja svoje duhovnosti i duševnosti. Ništa kod ovog pjesnika nije usiljeno, usljed čega se njegova poezija prihvata kao prirodno preslojavanje iskustava, utisaka, snatrenja, dubokih emocija destilovanih lriskom refleksivnošću. Raznolika iskustva svijeta i životnih ciklusa lijepo se dozivaju kod Zdravka Miovčića i saglašavaju u jednodušan pjesnički stav: čovjekovo je živjeti u neprestanom saglasju sa Tvorcem, prirodom, drugim ljudima te urvinama i uzvisinama sopstvenog bića“, rekao je Bartula.

Predsednica SPKD „Prosvjeta“ GO Mostar Sanja Bjelica Šagovnović kaže da mostarska društva raduje ovogodišnji izbor žirija.

Napominje da su ovogodišnje Šantićeve večeri poezije na visokom naučnom i akademskom nivou i da su u potpunosti posvećene 100-godišnjici smrti Alekse Šantića.

U umetničkom delu večeri nastupile su magistar violine Ana Pešut i profesor violine Radmila Pešut.

Šantićeve večeri poezije nastavljaju se u petak u Narodnom pozorištu Mostar, kada će omiljeni pesnik Mostara Pero Zubac, zajedno sa Milošem Zupcem i bendom održati pesničko-muzičko veče “Živa reč”.