Читај ми!

Žene u muzici – Emilija Kortus

Predstavljamo vam Emiliju Kortus, violinistkinju rođenu u Kanadi u porodici srpskog porekla, koja danas živi i radi u Berlinu i uspešno gradi međunarodnu karijeru kao solistkinja, kamerna muzičarka i koncertmajstor. Njen umetnički profil odlikuje se izuzetnom širinom – od savremene muzike i stvaralaštva dvadesetog veka do baroknog repertoara i istorijski informisanog izvođaštva.

Slušaćete dela za solo violinu Johana Sebastijana Baha, Nikola Paganinija, Ežena Isaja, Miroslava Miletića i Jerga Vidmana, koja su objedinjena na njenom debitantskom albumu Dialogues, objavljenom 27. jula 2025. godine za izdavačku kuću Prospero Classical.

Rođena 23. juna 1994. u Torontu, Emilija Kortus se još u detinjstvu sa porodicom preselila u Srbiju. Nakon osnovnog i srednjeg muzičkog obrazovanja, 2011. godine upisala je studije violine na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, a veoma rano izdvojila se kao jedna od najupečatljivijih mladih umetnica svoje generacije u Srbiji. Posle specijalne nagrade na takmičenju mladih violinista „Societe Generale Srbija” u kategoriji do petnaest godina, usledile su i prve nagrade na svim važnijim nacionalnim takmičenjima. Među njenim ranim umetničkim uspesima posebno se izdvaja resitalni ciklus u Galeriji Srpske akademije nauka i umetnosti, za koji je 2013. godine ovenčana nagradom „Stanojlo Rajičić”.

Pored školovanja u Beogradu, usavršavala se i u Lajpcigu i Cirihu, a umetničku ličnost, prema sopstvenim rečima, oblikovala je uz Mariju Špengler, Karolin Vidman i Ilju Gringolca. Dodatne podsticaje dobijala je na mastorskim kursevima kod Antje Vajthas, Dejvida Takena i Nemanje Radulovića. Od 2016. godine članica je Mendelsonovog kamernog orkestra iz Lajpciga, sa kojim redovno nastupa širom Evrope. Sarađivala je i sa uglednim ansamblima kao što su Kamerna akademija iz Potsdama, Minhenski kamerni orkestar, Kamerna filharmonija iz Bremena i drugi. Bila je stipendistkinja dvogodišnjeg programa Kamerne akademije iz Potsdama, svirala u Estonskom festivalskom orkestru pod upravom Pava Jervija, a zapažene nastupe ostvaruje i u dvorani Tonhale u Cirihu.

Posebno mesto na repertoaru Emilije Kortus zauzimaju muzika dvadesetog veka i dela savremenih autora, što ju je vodilo ka bliskim saradnjama sa kompozitorima i učešću u brojnim premijernim izvođenjima. U tom kontekstu izdvaja se i srpska premijera dela Cheap Imitation Džona Kejdža, koju je beogradska publika imala priliku da čuje 21. juna 2012. godine u Galeriji Artget, u okviru multimedijalnog programa priređenog povodom obeležavanja stogodišnjice Kejdžovog rođenja i Svetskog dana muzike. Njenu otvorenost prema savremenoj muzici potvrđuje i snimak Dijaloga za solo violinu Martina Šturma, dela koje je premijerno izvedeno u Delmenhorstu 2024. godine, kao deo omaža Hans-Joahimu Hesposu, jednom od predstavnika nemačke avangardne muzike.

Pored posvećenosti savremenoj muzici, Emilija Kortus neguje i naklonost prema baroknoj violini, istražujući njene izražajne mogućnosti na istorijskim instrumentima i nastupajući sa ansamblima poput Il Pomo d’Oro i Armonia Atenea, koji su posvećeni istorijski informisanom izvođenju. U periodu od 2020. do 2024. svirala je na violini Frančeska Ruđerija iz 1680. godine, koju joj je ustupila Visoka škola za muziku i pozorište „Feliks Mendlson” u Lajpcigu, a upravo je to iskustvo, prema njenim rečima, trajno oblikovalo njen zvučni ideal i istančalo osećaj za tonske nijanse.

Danas ona živi i radi u Berlinu, gde se podjednako posvećuje i istorijskim i modernim instrumentima, neprestano tragajući za izražajnom paletom koja će podjednaku dubinu podariti i klasičnoj literaturi i savremenoj muzici.

Urednica Irina Maksimović Šašić

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом