Читај ми!

Operska sezona Eutoradija 2025–2026

Leoš Janaček: Slučaj Makropulos

Reprodukujemo operu „Slučaj Makropulos” Leoša Janačeka, zabeleženu na predstavi održanoj 6. decembra prošle godine u Kraljevskoj operi Kovent garden. Tada je upriličeno prvo izvođenje ove Janačekove opere u istoriji ove operske kuće, jedne od najstarijih i najuglednijih u svetu. Režija je poverena Kejti Mičel, koja je donekle osavremenila i preoblikovala originalnu radnju. U glavnim ulogama nastupili su: Aušrine Stundite kao Emilija Marti, Johan Rojter kao Jaroslav Prus, Šon Panikar kao Albert Gregor, Heder Engbreston kao Kristina, Piter Hor kao Vitek, Henri Vodington kao doktor Kolenati, Daniel Matoušek kao Janek i Alan Ouk kao grof Hauk-Šendorf. Orkestrom Kraljevske opere Kovent Garden dirigovao je Jakub Hruša.

„Slučaj Makropulos”, Janačekova pretposlednja napisana opera, a poslednja koju je video na sceni, plod je njegovog poznog stvaralačkog nadahnuća koje je probudila Kamila Steslova. Ova mlada žena, koja je postala i njegova muza, ušla je u Janačekov život 1917. godine tokom boravka u banji Luhačovice i ostala u njemu do kraja, 1928. godine, kroz intenzivnu korespondenciju. U ovom odnosu, pronalazio je inspiraciju za nastanak svojih završnih remek-dela, kao i operskih likova poput Emilije Marti iz „Slučaja Makropulos”.

Janaček je „Slučaj Makropulos” završio 1925, kad je imao sedamdeset jednu godinu, na osnovu istoimenog komada Karola Čapeka. Naime, Janaček, je bio zaintrigiran novim Čapekovim komadom koji je video na premijeri 1922. godine, a koji je u formi trilera predstavlja uzbudljivu i čudnovatu priču o zabludama potrage za besmrtnošću. Čapek je, međutim, sumnjao da je komad pogodan da postane predložak za operu, te je sugerisao Janačeku da jednostavno preuzme ideju o ekstremno dugačkom životu, naznačivši da to nije isključivo njegovo literarno vlasništvo, i da sagradi oko te ideje strukturu koja će bolje odgovarati operi. Međutim, Janaček je bio uporan i dogovor je bio postignut. Kada je opera premijerno izvedena u Brnu 1926. godine, odmah je dosegla veliki uspeh. Čak je i sam pisac, koji je bio vrlo skeptičan o budućnosti njegovog dela u formi opere, bio zadovoljan. Paradoksalno, ovaploćena u operu, „Slučaj Makropulos” je postala jedna od Čapekovih najdugotrajnijih tvorevina. Sa muzičke strane, ova opera, tehnički neobično zahtevna, dramaturški kompleksna i narativno neuobičajena, stavlja veliki izazov pred izvođače, kao i pred reditelje, no, u celini posmatrana predstavlja jedno od velikih operskih dostignuća XX veka.

Sam zaplet prati Emiliju Marti, slavnu i misterioznu opersku pevačicu, koja živi već 300 godina, pod raznim alijasima, zahvaljujući eliksiru besmrtnosti. Dok traga za formulom tog napitka kako bi sebi produžila život nadalje, ona se suočava sa prazninom i izolacijom koju joj je donela njena potpuno nesvakidašnja egzistencija.

Urednica Ksenija Stevanović

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом