субота, 02.08.2025, 20:02 -> 18:43
Opera
Reprodukujemo operu "Luiz" Gistava Šarpantjea, sa snimka načinjenog pre nekoliko nedelja, tačnije 11. jula na Festivalu u Eks-an-Provansu.
U glavnim ulogama nastupaju - Elza Drajsig, kao Luiz, Adam Smit, kao Žilijen, Sofi Koš kao majka, Nikola Kuržal kao otac. Dečijim horom Lionske opere, Horom i orkestrom Lionske opere dirigovao je Đakomo Sagripanti.
Danas, najpoznatija po ariji Od tog dana, opera Luiz je bila cause célèbre u doba kada je predstavljena publici, u feburaru 1900. u Teatru Komik u Parizu. Ovo delo govori o emancipaciji i oslobođenju - egzistencijalnom i seksualnom, jedne mlade žene, od stega krute porodice i njenih očekivanja. Luiz je dete iz radničke porodice, odgajana da bude poslušna i moralna, ali koja bira neizvesnu budućnost, ali i ličnu slobodu. Sve se odvija u Parizu, koji simboliše otvorenost, mogućnost, ljubav i zadvoljstvo, ali i opasnost od izrabljivanja i nesreće. Šarpantjeov "muzički roman" u sebi spaja socijalnu kritiku i idealističke aspiracije, sa muzički nadahnutim lirizom i upečatljivim žanr scenama. U odnosu na svoj siže, mnogi je smatraju i prvom operom XX veka.
Gistav Šarpantje je u istoriji muzike ostao upamćen samo po operi Luiz, iako je bio dobitnik prve nagrade na čuvenoj "Pri d Rom" 1887. godine. Libreto i prve skice za Luiz je, tako, dovršio tokom studijskog boravka u Vili Mediči, koja je pripadala svim laureatima ovog konkursa. Inspiraciju za pisanje ovog dela pronašao je u jednoj "kraćoj vezi sa mladom radnicom živih očiju", dok je živeo na Monmartru. Rad na delu je započeo 1893. godine, obogaćen iskustvima svog druženja sa umetnicima i otkrivanja Ibzenovih pozorišnih drama.
Sam libreto, shodno podnaslovu opere "muzički roman", napisan je u prozi - što je bila novina u to doba, dok je realistični i humanistički pogled na likove u operi, u skladu sa estetskim idealima Emila Zole. Gistav Šarpantje je bio, treba napomenuti, posvećen obrazovanju i uključivanju u kulturni život pripadnika radničke klase. Tako je ubedio i direktora Opere komik da omogući jednom velikom broju radnog naroda da prisustvuju izvođenju Luiz, što je dovelo do stvaranja 1902. godine konzervatorijuma "Mimi Panson" posvećenog besplatnom muzičkom obrazovanju devojčica.
Urednica: Ksenija Stevanović
Коментари