Читај ми!

Muzika viva – 68. Međunarodni Rostrum kompozitora

Večerašnjom emisijom, započinjemo ciklus posvećen ovogodišnjem, 68. Međunarodnom Rostrumu kompozitora koji je održan u Palermu, od 31. maja do 3. juna. Ova manifestacija, koja se svake godine organizuje pod okriljem Internacionalog saveta za muziku koji deluje pri Unesku, drugi put u svojoj istoriji održana je u Italiji, a domaćin takmičenja je ponovo bio Konzervatorijum „Alesandro Skarlati” u sicilijanskoj prestonici.

Tokom četiri dana takmičenja, predstavile su se 23 radijske kuće sa četiri kontinenta, a ukupno je izvedeno 41 delo u dve kategorije - opštoj i selekciji autora do 30 godina. Pobednik ove manifestacije u generalnoj kategoriji ove godine je bila norveška autorka Kristin Tjegersen, dok je u selekciji mlađih autora, najbolja bila kompozicija poljske umetnice Monike Špirke.

U večerašnjoj emisiji predstavićemo pobednička dela, kao i radove ostalih autora koji su predstavljali selekcije Norveške i Poljske.

Kristin Tjegersen je svoj profesionalni muzički angažanam započela kao klarinetistkinja, nastupajući u norveškim ansamblima posvećenim savremenoj muzici. Dela koja je izvodila, inspirisala su je da i sama počne da komponuje, te je najpre pohađala studije kompozicije u Oslu, a potom i na Univerzitetu Anton Brukner u Lincu. Njeni rani radovi često su bili praćeni vizuelnim segmentom, videom ili slikama, ali se poslednjih godina posvetila pisanju apsolutne muzike, iako naslovi ukazuju da postoji latentna programska inspiracija. Ova autorka rođena 1982. godine, inspiraciju često pronalazi u prirodi, a to je slučaj i sa pobedničkim delom na ovogodišnjem Rostrumu, kompozicijom Među drvećem. Kako je autorka objasnila, ovim delom pokušala je da zamisli šta se dešava između ovih veličanstvenih organizama - od njihovih krošnji, u kojima žive različite životinje, do složene mreže korenja i micelija, koje Tjegersenova posmatra kao „šumski internet" - složenu mrežu koja povezuje sve biljke i omogućava im da komuniciraju među sobom. Autorka se takođe osvrće i na relaciju čoveka i prirode, posmatrajući šumu kao utočište; U njoj se pored cvrkuta ptica, pojavljuju i tragovi nekih prošlih epoha u kojima je odnos prema našem okruženju bio manje štetan, oličeni u romantičnoj melodiji horne i melanholičnom nastupu oboe. Muzički, sve ove ideje se manifestuju kroz prisustvo raznovrsnih zvučnih situacija, uz jasno prisustvo pulsa, koji drži pažnju i pokreće muzički tok unapred. Zvučno bogatstvo ove partiture, dinamčan tok i jasna poetska koncepcija, izdvojili su kompoziciju Među drvećem Kristin Tjegersen u konkurenciji 41 rada predstavljenog na Rostrumu.

U kategoriji autora do 30 godina pobedila je kompozicija Deo među delovima poljske umetnice Monike Špirke. Rođena 1993, osnovne i master studije završila je na Muzičkoj akademiji u Krakovu, a potom se usavršavala na Kraljevskoj akademiji u Orhusu u Danskoj. Sarađivala je sa brojnim uglednim ansamblima za savremenu muziku, koji su dela ove autorke predstavljali na značajnim evropskim manifestacijama, poput Letnjih kurseva za novu muziku u Darmštatu, festivala Muzika elektronika u Krakovu, Pulsar festivalu u Kopenhagenu i drugim. Kompozicija Deo među delovima, napisana je za harmoniku i orkestar, kao porudžbina festivala Varšavska jesen. U pitanju je veoma atmosferična kompozicija, sa puno delikatnih zvukova i veštog stvaranja širokih zvučnih masa, kojima se otvaraju kako fizički, tako i introspektivni prostori.

Pored pobedničke, još devet kompozicija je preporučeno u generalnoj kategoriji, između ostalih, rad poljske autorke Aleksandre Grike. Ova kompozitorka je jedna od najosobenijih umetničkih pojava na poljskoj muzičkoj sceni, koja inspiraciju pre svega pronalazi u prirodnim naukama, kvantnoj fizici, ali i književnosti, tačnije žanru naučne fantastike. Kompozicija sa kojom se predstavila na ovom takmičenju, pod nazivom Prazni lupovi, napisana je 2020. godine za gudački kvartet, kao porudžbina festivala Varšavska jesen. Ipak, ovako tradicionalni zvučni medij, Aleksandri Griki predstavlja tek polazište za stvaranje bogatog zvučnog sveta, zanimljivih sonornih kombinacija i šumova koji nastaju neobičnim tehnikama izvođenja. Prema rečima autorke, inspiraciju za ovo delo pronašla je u posmatranju poteškoća u komunikaciji među ljudima - „praznina" koja se iznova ponavlja, potiče iz nepostojanja sadržaja, odnosno tendencije da ljudi često govore o temama o kojima ne poseduju dovoljno znanja. Pored toga, praznina može nastati i kao posledica urođenih ili stečenih poremećaja izazvanih oštećenjima u centrima za govor, poput afazije.

U prvoj emisiji posvećenoj ovom najznačajnijem radijskom takmičenju u oblasti savremene muzike, čućete i preporučeno ostvarenje pod nazivom Šetnja u budućnost Ejvinda Torvunda. Pored redovnog muzičkog obrazovanja na univerzitetima u Oslu i Berlinu, Torvund je iskustva u oblasti muzike sticao svirajući gitaru u rok i impro bendovima, te se i u njegovim kompozicijama često mogu pronaći sasvim disparatni materijali i neobični postupci njihovog korišćenja. Kontrasti, jukstaponiranja, čak i potpuno suprotne perspektive često koegzistiraju u njegovim delima, a prisutne su i u kompoziciji koju ćete čuti u emisiji. Na trenutke klasična, na trenutke šaljiva, ponekad i zbunjujuća, sifmonijska poema Šetnja u budućnost predstavlja Torvundovo viđenje susreta sa novim i nepoznatim svetovima, živim ili robotizovanim, koji će možda biti prijateljski nastrojeni, a možda i neće.

Urednica emisije: Ivana Neimarević

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом