Читај ми!

Kompozitor meseca - Aleksandar Skrjabin

Započinjemo ciklus kojim ćemo obeležiti 150 godina od rođenja Aleksandra Skrjabina.

Ovaj ruski kompozitor i pijanista rođen je u aristokratskoj ruskoj porodici 6. januara 1872. godine. Kako mu je majka veoma rano preminula, a otac često putovao i radio izvan zemlje, Skrjabin je rastao sa tetkom, koja je bila muzičar-amater i koja ga je u početku podučavala muzici. Tako je, već kao dete, imao priliku da prisustvuje koncertima koje je organizovalo Rusko muzičko društvo i operama u Baljšoj teatru, a već sa pet godina mogao je da odsvira i improvizuje melodije koje je prvi put čuo. Ubrzo je predstavljen i Antonu Rubinštajnu koji je potvrdio izuzetan talenat mladog Skrjabina. Uprkos željama njegovog oca i tetke da se bavi muzikom, Skrjabin je pristupio kadetskom korpusu i postao jedini kadet ruske vojske koji nije koristio oružje tokom pet godina službe.

Formalno muzičko obrazovanje započeo je 1883. godine kod Georgija Konjusa, kada se upoznao sa klavirskim delima Vebera, Mendelsona i Šopena i počeo da komponuje. Zahvaljujući porodičnim vezama, za upis na Moskovski konzervatorijum pripremio ga je tada 28-godišnji Sergej Tanjejev, a preko njega je upoznao Zvereva, uticajnog učitelja klavira. Zverev je insistirao da njegovi mladi studenti žive u njegovoj kući i da budu podvrgnuti najstrožoj disciplini. Premda su se u to vreme kod Zvereva obrazovali Rahmanjinov i Goldenvajzer, Skrajbin je postao njegov omiljeni učenik. Ipak, njegovim prvim Nokturnom u fis molu Zverev nije bio zadovoljan i pokušao je da ga odvrati od komponovanja. Tri godine kasnije, Skrjabin je napisao svoje prvo značajno delo - Etidu cis molu, objavljenu kao opus 2 broj 1.

Moskovski konzervatorijum Skrjabin je upisao januara 1888. godine, bez prijemnog ispita, jer je tadašnji dekan Safonov prisustvovao klavirskim večerima koje je organizovao Zverev i tom prilikom je čuo Skrjabina kako svira i bio oduševljen njegovim osećajnim pijanizmom. Lekcije naučene na časovim polifonije kod Sergeja Tanjejeva provlačile su se kroz Skrjabinov umetnički izraz, ali su, na  Safonovo insistiranje, tonska raznolikost, legato i svedena upotreba pedala postali prepoznatljiva obeležja Skrjabinovog pijanizma.

Postao je jedan od najistaknutijih studenata klavira na moskovskom konzervatorijumu; željan nadmetanja, počeo je da uči sve Betovenove sonate i opsesivno da vežba, te je imao ozbiljnu povredu desne ruke, zbog čega je morao da prestane da svira jedno vreme. Pored toga, često su ga obuzimali napadi anksioznosti kada bi se posvetio komponovanju. Poslednje godine studija obeležili su njegovi sukobi sa Arenskim, kao i nezadovoljstvo zbog nemogućnosti da studije završi godinu dana ranije, kao Rahmanjinov.

Godine 1894. Skrjabin je debitovao kao pijanista u Sankt Peterburgu, a potom je nastavio da priređuje koncerte po Evropi, i u tom periodu nastali su Preludijumi iz opusa 11, koje ćete slušati u emisiji.

Avgusta 1897. Skrjabin je oženio mladu pijanistkinju Veru Ivanovnu Isakovič i nastavio da razvija svoju koncertnu karijeru, koja je kulminirala koncertom u Parizu 1898. godine. Iste godine, postao je profesor na Moskovskom konzervatorijumu i počeo je da se aktivnije bavi komponovanjem. Tada su nastali ciklus etida opus 8, zbirke preludijuma, prve tri klavirske sonate, prva simfonija i njegov jedini klavirski koncert.

 

Urednica: Jelena Damjanović

 

 

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом