недеља, 04.04.2021, 20:02 -> 12:10
Извор: Трећи програм
Uskršnja nedelja Euroradija 2021
Povodom obeležavanja praznika Uskrsa koji se danas proslavlja po gregorijanskom kalendaru, u specijalnoj emisiji Trećeg programa Radio Beograda reprodukovaćemo dva ekskluzivna snimka koncerata koji smo dobili posredstvom međunarodne razmene članica Euroradija, a koji su, usled aktuelne pandemije, održani u Vatikanu i Minhenu bez prisustva publike. Koncerti su organizovani u okviru projekta Uskršnja nedelja Euroradija 2021.
U prvom delu emisije slušaćemo Lamentacije proroka Jeremije Marka Antonija Inđenjerija u izvođenju članova vokalnog ansambla De Labirinto pod upravom Valtera Testolina. Snimak je zabeležen 11. januara u dvorani Asunta Vatikanskog radija. Ovo delo predstavlja devetodelni ciklus moteta iz 1588. nastalih po biblijskom tekstu koji je pripisivan proroku Jeremiji, a u kojem je opisano razaranje Jerusalima. Danas se Lamentacije proroka Jeremije ubrajaju u red važnih duhovnih ostvarenja italijanske poznorenesansne muzike.
Kako ukazuju istorijski izvori, Marko Antonio Inđenjeri je rođen u Veroni 1536. godine. Muzičko obrazovanje je sticao u Parmi, gde je učio kod jednog od najvećih franko-flamanskih reneseansnih majstora Čiprijana de Rorea, i u rodnoj Veroni u kojoj ga je podučavao Vinčenco Rufo. To je i jedan od razloga što se njegov kompozitorski stil kretao između flamanskog stila, nasleđenog od de Rorea, i svedenog homonofonog muzičkog sloga u duhu kontrareformacije čiji je Rufo bio pristalica. Oko 1566. Inđenjeri se preselio u Kremonu, u kojoj je ostao do kraja života, 1592. godine. U ovom gradu je 1581. postao kapelnik u Katedrali, gde je za učenika imao tada mladog Klaudija Monteverdija. U opusu Marka Antonija Inđenjerija nalaze se dve zbirke kratkih, jednostavnih misa homofone fakture, tri sačuvane zbirke moteta i osam knjiga madrigala.
Iako je čitav život proveo radeći u severnom delu Italije, Inđenjeri se smatra jednim od važnih kompozitora Rimske škole polifone crkvene muzike, poznate po tome što je tokom XVI i kroz XVII vek stilski obuhvatila kasnu renesansu i rani barok. Kompozitori Rimske škole, među kojima je najpoznatiji svakako bio Đovani Luiđi da Palestrina, a sa kojim je Inđenjeri imao dosta sličnosti u pogledu stilskog izraza, bili su u direktnoj vezi sa Vatikanom i Sikstinskom kapelom, dok su sa druge strane, bili protivteža svojim savremenicima - progresivnijim kompozitorima Venecijanske škole, čiji se višehorski stil razvijao pre svega zahvaljujući arhitekturi i akustičkim karakteristikama crkve Svetog Marka.
Slušaćemo kako Inđenjerijeve Lamentacije proroka Jeremije izvode četiri člana ansambla De Labirinto: tenori Andres Montilja-Akurero, Masimo Altieri, Rikardo Pizani i bas Valter Testolin, koji i diriguje ovom grupom pevača.
Od 2001. godine kada je osnovan, ansambl De Labirinto izgradio je reputaciju jednog od najznačajnijih interpretatora duhovne polifone muzike renesanse, zasnivajući svoja tumačenja na studioznom proučavanju dubljih značenja zvuka, teksta i duhovnih aspekata dela.
U drugom segmentu emisije reprodukovaćemo snimak koncerta naslovljenog Duša mi je od tuge teška, koji je zabeležen 25. februara ove godine u Princregenten teatru u Minhenu. Nastupili su članovi Hora Bavarskog radija pod upravom Floriana Helgata, a na programu su bila dela iz pera Henrija Persla, Knuta Nisteta i Fransisa Pulenka u kojima se dočaravaju dramatični događaji vezani za Hristovo raspeće. Kao solista na koncertu nastupio je i violončelista Maksimilijan Hornung.
Knut Nitstet, jedan od najznačajnijih savremenih norveških horskih kompozitora, pisao je pod snažnim uticajem tradicije gregorijanskog pevanja i Palestrininih ostvarenja. Na njegovim stilskim idejama savremenog horskog repertoara stasavale su generacije dirigenata i kompozitora, a kao jedno od najznačajnijih kompozicija iz pera ovog autora, koji je preminuo 2014, ubraja se izuzetno maštovit komad Besmrtni Bah iz 1988. godine.
U delu Stabat Mater, opus 111 iz 1986. godine, emocionalnu težinu teksta dele nastupi hora koji ima ulogu komentatora i „tihog" posmatrača, i soliste na violončelu koji svojim interpretacijama dočarava osećanja i bol Hrista razapetog na krstu.
Urednica Irina Maksimović Šašić
Коментари