Читај ми!

Veće plantaže pod dunjom i kajsijom...

Doskora, dunja je bila nepravedno zapostavljena vrsta voća. Kraljica jeseni, kako je još zovu, česta je u novim zasadima i sada se u Srbiji gaji na oko 2.000 hektara, pre svega zbog dobrih podsticaja države.  Povečavaju se površine pod kajsijom u Srbiji. Mnogi se odlučuju da zaokruže proizvodni proces pa dobar plod pretvaraju u džemove, kompot, rakiju koji pronalaze kupce i na inostranom tržištu. Posetili smo proizvodjače na fruškogorskim brezuljcima.

Obišli smo i izlagače na beogradskom sajmu etno hrane i pića i bili na festivalu i ocenjivanju šumadijskih rakija.  Mnoge etikete dobile su i oznaku geografskog porekla.

Porodica Gasenberger iz Opova godinama se bavi proizvodnjom bundeve. Zadovoljni su rodom, ali su ih veća ulaganja primorala da podignu cenu. Najviše gaje banatsku belu bundevu i tamburicu. Ove godine sa jednog hektara dobili su 20 tona a najveći primerci dostižu težinu i do 40 kilograma.

Proizvodnja samo 40 hiljada tona oraha ne zadovoljava potrebe domaćeg tržište pa se to koštunjavo voće uvozi. Najviše iz Turske. Poslednjih godina ta slika se menja. U Šumadiji se uz savete stručnjaka podižu plantaže sa novim i kvalitetnim sortama.  Nikolići u selu Trska kod Rače umesto pšenice podižu  zasade oraha.  

Urednik emisije Dušan Veličković.

 

 

 

 

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом