Tužna sudbina vojvođanskih dvoraca, od sjaja i raskoši do oronulosti
Nekadašnji simboli moći i bogatstva, dvorci u Vojvodini decenijama propadaju, a njih 44 imaju status kulturnog dobra. Samo nekoliko ima svoju namenu i vlasnike. Nemar i nedostatak sredstava spomenike koje štiti država pretvorio je u ruine.
Jedan od njih je i evropsko remek-delo secesije, dvorac Špicerovih u Beočinu, koji bi nakon decenija pustošenja konačno mogao da bude obnovljen. U spomeniku kulture se, umesto ukrasa gotike, romanike i baroka, može pronaći upotrebljen pribor heroinskih zavisnika.
Građani Beočina nemaju nijednu lepu reč da opišu sadašnje stanje dvorca, ali bi voleli da se sredi da bi, kako kažu, Beočin bio lep.
Remek-delo arhitekte, koji je projektovao i zgradu mađarskog parlamenta u Budimpešti, staro je 119 godina, a izgradio ga je Ede Špicer, jedan od osnivača Beočinske fabrike cementa, koji je tu živeo sa porodicom.
Nakon što je nacionalizovan bio je biblioteka, škola, radio i restoran, a više od decenije nema namenu.
„U tom zanemarivanju je stradao. Nije prošlo ni deset godina, a on je danas totalno ruiniran. Ja ne znam kako će on danas moći da se obnovi“, objašnjava Branka Kulić, istoričarka umetnosti i autorka knjige Dvorci i letnjikovci Vojvodine.
Oronula građevina svakog trenutka može da se sruši, što se skoro i desilo krovu dvorca. Ministarstvo kulture je izdvojilo sedam miliona dinara da ga sanira, ali on i danas propada.
Novi krov pada na stari šut, koji niko odavde nije sklonio. Dvorac je bio inspiracija za mnoge svetske filmove, pa su ovde snimali i Emir Kusturica i Klint Istvud.
Crna mačka, beli mačor je jedan od najpoznatijih filmova snimljen ovde. A danas ga ne bi prepoznali ni režiseri, ali ni gledaoci filmova.
Obnova je više puta najavljivana, a nedavno je, umesto Opštine Beočin, postao vlasništvo Agencije za imovinu Srbije i možda će ponovo zablistati, kao i njegova „Špicer bašta“, gde su nekada slobodno šetali paunovi i srne, a danas zarasla u korov.
„Ja očekujem da je krajnje vreme, ako želimo da od tog objekta bilo šta uradimo, da već početkom naredne građevinske sezone, negde u aprilu mesecu, na bazi projekta koji je urađen, ponovo ponavljam, počnemo sa radovima“, kaže Zoran Vapa, dikretor Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture.
Beočin je jedna od kulturnih tačaka Novog Sada kao Evropske prestonice kulture 2021. godine, ali još nije izvesno da li ćemo se kao domaćini stideti ovog zdanja, kao što se stidimo onih koji i danas ovde snimaju visokobudžetne reklame i spotove, a nemaju običaj da počiste za sobom.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 5
Пошаљи коментар