Sopstveni jezički model štiti nacionalni identitet
U eri u kojoj veštačka inteligencija uglavnom "govori" na globalnim jezicima, sve više država razvija sopstvene jezičke modele kako bi zaštitile nacionalni identitet, podatke i digitalni suverenitet. Među nekoliko evropskih zemalja je i Srbija.
Direktor Kancelarije za IT i eUpravu Mihailo Jovanović i predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež potpisali su Sporazum o saradnji i razvoju nacionalnog jezičkog modela. Sporazum je ocenjen kao jedan od ključanih projekata za budućnost kulturne, bezbednosne i tehnološke nezavisnosti Srbije.
U svetu u kojem digitalne platforme oblikuju način na koji govorimo, mislimo i komuniciramo, pitanje razvoja nacionalnog jezičkog modela veštačke inteligenvije više nije samo tehnološko, već kulturno i političko pitanje. Sopstveni jezički model znači kontrolu nad podacima, ali i očuvanje jezika kao temelja identiteta jednog naroda.
„On predstavlja digitalni i Ai suverenutet jedne države. On nam omogućava da ne zavisimo od stranih sistema za razvoj Vi nego da razvoj VI baziramo na našim sistemima, da podaci ostaju u našoj zemlji, da imamo kontrolu nad razvojem VI. Srpski jezički model je bitno da napravimo jer zazhvaljujući tome u digitalnom svetu zadržavamo sve dijalekte“, rekao je Mihailo Jovanović,/direktor Kancelatije za IT i eUpravu.
„ Danas kada koristite bilo koji model, bilo koji čet bot, vi koristite jezički model nekog globalnog sitema poput ChatGPT, on je kao takav preveden i koristi englesku baza iz tog globalnog modela, ali da biste radili nešto svaki dan, pogotovo kada je upitanju posao, medicina, pravo...vi morate da lokalizujete taj model“, rekao je Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije
Usledio je i poziv kulturnim, verskim, obrazovnim ustanovama, javnim servisima...da arhive ustpute na korišćenje kako bi se napravila jedinstvena baza podataka.
Srbija, prateći Strategiju razvoja veštačke inteligencij u zemlji za period do 2030. godine u Kragujevcu instalira drugi superkompjuter, koji će biti povezan sa postojećim u Državnom data centru.
Prošle godine potpisan je i ugovor sa francuskim Evidenom o kupovinu trećeg superkompjutera – jednog od najmoćnijih u ovom delu Evrope.
„Jedan će biti instaliran i pušten do kraja marta, a drugi, koji će nam dati pravo da kažemo da imamo najjaču snagu superkompjutera, on će biti instaliran do kraja godine. To znači da imamo dobru bazu za primenu Vi i ono što je zadatak za nas da joj nađemo stalnu primenu i u privredi.Očekujem da ćemo doneti odluku da kapacitete superkompjutera dajemo besplatno na korišćenje i privredi i da na taj način pospišimo njen ubrzan rast“, rekao je Mihailo JOVANOVIĆ/direktor Kancelatije za IT i eUpravu
Stručnjaci nemaju dilemu: privrede koje uspešno uvedu veštačku inteligenciju steći će značajnu prednost i podsticaj za dugoročni rast. VI je i prvi front savremene tehnološke trke, mesto gde se meri moć velikih sila.
„Mislim da su SAD i Kina, značajno ispred svih drugih. Evropa pokušava da nađe odgovor. Kada je u poiranju Rusija, tu i nemamo dovoljno podataka, Oni su tradicionalno tajnoviti, verovatno imaju oni u vojnoj primeni određenarešenja. Rusija tradicionalnone radi efikasan transfer u civilnu primenu poslovnu. Vidimo neke naznake da kao odgovor na uvede sankcije zapada se i civilna proizvodnja u Rusiji pokreće i na taj način žele da pospeše privredu“, istakao je Aleksandar Mastilović.
U sve podeljenijem geopolitičkom okruženju, podaci postaju strateško oružje, a kontrola nad njima ključ bezbednosti građana i privrede.
Коментари