Preminula operska pevačica Breda Kalef, nekadašnja prvakinja Opere Narodnog pozorišta
Nekadašnja prvakinja Opere Narodnog pozorišta u Beogradu mecosopran Breda Kalef preminula je danas u 93. godini života, saopštio je nacionalni teatar.
Mecosopran Breda Kalef pevala je sa nekim od najvećih pevača druge polovine XX veka: Plasidom Domingom, Hose Karerasom, Đuzepe Di Stefanom, Lučanom Pavarotijem, Nikolajem Gedom.
Rođena je na Dorćolu u Beogradu i veliki deo njene porodice zbog svog jevrejskog porekla stradao u Holokaustu, na stratištima Jajinci i Staro sajmište u Beogradu.
Njeno ime, zajedno sa imenima Đurđevke Čakarević, Miroslava Čangalovića, Nikole Mitića, Biserke Cvejić, Radmile Bakočević i drugih vezuje se za, takozvani Zlatni vek Beogradske opere.
Više od tri decenije, svojim nepresušnim talentom, ogromnom harizmom i raskošnim glasom mecosoprana podjednako je osvajala srca publike i stručne kritike, suvereno gospodareći operskim scenama, ne samo u Srbiji i bivšoj Jugoslaviji, nego i širom Evrope i sveta.
Breda Kalef pevala je na mnogim scena širom sveta, od Tel Avivske opere, gde je Evgenija Onjegina pevala na ivritu, preko najlepše opere na svetu u Odesi, do opera u Beču i Milanu.
Tokom blistave karijere odigrala je 61 premijernu ulogu, kao i 710 predstava u Beogradu i 242 na gostovanju.
Breda Kalef-Simonović je rođena 7. decembra 1930. godine. Potiče iz jedne od najstarijih jevrejskih porodica koja je iz Španije, preko Soluna stigla u Beograd.
Posle završene Srednje muzičke škole kod profesorke Silvije Kamenović, upisuje Muzičku akademiju kod profesorke Ade Poljakove, a završava u klasi profesorke Zlate Đunđenac. Posle diplomiranja boravila u Italiji na usavršavanju kod Marije Karbone.
U toku studija je bila član Hora RTS-a. Debitovala je kao Mercedes u operi Karmen 1960, da bi posle diplomiranja i dvogodišnjeg probnog rada postala stalna članica Opere Narodnog pozorišta u kojoj je nastupala do 1991. godine.
U sezoni 1963/64. angažovana je u operskim kućama u Tel Avivu i Haifi (Izrael) gde je imala preko 90 nastupa.
Nakon ulaska u Narodno pozorište vrlo brzo je izbila u prvi red najznačajnijih prvaka Opere koji su svojim nastupima u zemlji i inostranstvu obeležili najznačajniji period u istoriji Opere Narodnog pozorišta.
Prva značajna uloga bila je Marina u Borisu Godunovu Musorgskog sa kojom je diplomirala, a potom je otpevala sve najznačajnije uloge mecosopranskog faha u operama ruskih kompozitora: Boris Godunov, Soročinski sajam, Evgenije Onjegin, Pikova dama, Hovanščina, Zaljubljen u tri narandže, Ivan Grozni, Ivan Susanjin, Pikova dama, Knez Igor; francuskih kompozitora: Karmen, Don Kihot, Samson i Dalila, Hofmanove priče, Verter; italijanskih kompozitora: Madam Baterflaj, Moć sudbine, Norma, Aida, Rigoleto, Dafne, Trubadur, Đokonda, Bal pod maskama, Falstaf, Andre Šenije, Konzul, Kći puka; domaćih kompozitora: Ljubav to je glavna stvar, 1941, Na uranku, Dugme, Ero s onoga svijeta, Đurađ Branković, Vlast, Otadžbina, Knez od Zete; engleskog kompozitora: Otmica Lukrecije, Albert Hering...
Njene kreacije su sačuvane na pločama, CD-ovima i video snimcima koncertnih nastupa i predstava.
Pre početka umetničke karije bavila se aktivno stonim tenisom, a po prestanku karijere vema uspešno je igrala bridž za šta je nagrađivana.
Za svoj umetnički rad je dobila brojne nagrade: Plaketa, Pečat Narodnog pozorišta u Beogradu i Nagrade za najbolja godišnja izvođenja za Ćeku u Đokondi Amilkare Ponkijelija i Majku Jugovića u Otadžbini Petra Konjovića. Dobitnica je Nacionalnog priznanja za vrhunski doprinos kulturi Republike Srbije, a 2021. dobila je Zlatnu medaljom za zasluge kojom je odlikovao predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić.
Muzej Narodnog pozorišta upriličio je u martu prošle godine izložbu „Breda Kalef – neuobičajena primadona“, autora Dragana Stevovića.
Datum i mesto sahrane Brede Kalef biće naknadno objavljeni.
Коментари