Читај ми!

„Okean nam vraća smeće“: Arheoplastika – jedinstveni muzej plastičnog otpada

Zahvaljujući boci kreme za sunčanje, iz šezdesetih godina, „Ambre soler" pronađene na plaži, Enco Suma je odlučio da napravi onlajn muzej koji je nazvao Arheoplastika.

„Океан нам враћа смеће“: Археопластика – јединствени музеј пластичног отпада „Океан нам враћа смеће“: Археопластика – јединствени музеј пластичног отпада

Enco Suma, vodič prirodnjak, uvek je skupljao smeće tokom svojih šetnji duž plaže Karovinjo, obale koju zapljuskuje bistra plava voda blizu njegove kuće u Salentu, oblasti Pulje u peti italijanske čizme.

Tokom jedne šetnje, četrdesetčetvorogodišnji Suma je ugledao ispranu bocu kreme za sunčanje „Ambre soler“. Hteo je da je baci kada je primetio nešto neobično: cena odštampana na boci bila je u lirama, što znači da je morala biti proizvedena pre nego što je evro zamenio liru u Italiji.

U stvari, nakon što je dublje istražio, bio je zapanjen kada je otkrio da boca datira iz kasnih šezdesetih.

Jasan dokaz dugovečnosti plastike i njene postojanosti u životnoj sredini, vintidž losion za sunčanje postao je katalizator za Sumina da napravi Arheoplastiku, onlajn muzeja koji obuhvata više od 500 plastičnih relikvija ispranih na plažama širom Italije.

„Dok ranije nisam obraćao previše pažnje na ono što sam sakupljao, od tog trenutka sam počeo da sve posmatram veoma, veoma pažljivo“, navodi Suma, koji je studirao nauku o životnoj sredini na univerzitetu Ka' Foskari u Veneciji pre nego što se vratio u Pulju.

„Jedno je naučiti da plastika traje vekovima i da se nikada ne razgrađuje, a drugo je videti je svojim očima“, dodaje prirodnjak.

Oko 11 miliona tona plastičnog otpada završi u svetskim okeanima svake godine putem reka ili nakon što ga ljudi bace duž obala ili izbace u more sa ribarskih brodova.

Novi stručni pregled objavljen prošle nedelje upozorio je da plastika predstavlja „ozbiljnu, rastuću i nedovoljno prepoznatu opasnost“ po ljudsko i planetarno zdravlje.

U pregledu je zaključeno da se svet nalazi u „plastičnoj krizi“, a pokretač je ogromno ubrzanje proizvodnje plastike od pedesetih. Hronologija relikvija koje su Suma i njegovi volonteri sakupili širom Italije to pokazuje.

Jedan od najstarijih nalaza – čep za flašu iz 1958. godine sa zaštitnim znakom moplen, koji je pronađen na plaži u regionu Emilija-Romanja, u severnoj Italiji – ukazuje na početak ere proizvodnje plastike. Moplen je bio komercijalni naziv za izotaktički polipropilen, plastični materijal koji je razvila kompanija „Montekatini“.

Ostala otkrića uključuju ružičastu polietilensku bocu za talk u prahu koja je napravljena u Nemačkoj krajem pedesetih; plavu kutiju kreme za ruke iz šezdesetih sa još uvek jasno vidljivim nazivom brenda "Gli Sette"; i bocu u obliku klovna nekada napunjenu medom koja se proizvodila i prodavala samo u Grčkoj, takođe šezdesetih, ali koja se pojavila na plaži u oblasti Leče u Apuliji.

Nalazi proizvoda napravljenih u narednim decenijama uključuju prašak za čišćenje kupatila "Spic & Span" iz sedamdesetih, kutiju Neskvik iz osamdesetih i fudbalsku loptu sa logom Italija '90 sa Svetskog prvenstva u fudbalu.

Najnovije otkriće, koje tek treba da bude zvanično dodato u inventar Archeoplastica, je vinil ploča od 45 o/min koju je na plaži pokupio sedmogodišnji dečak koji je bio u Apuliji na odmoru sa porodicom.

Nakon što je Sumin nećak čudesno uspeo da savije ploču u pravi oblik, puštana je na starom gramofonu i ispostavilo se da je to Džimi Fontanina Il Mondo, pesma objavljena 1965. godine.

субота, 08. август 2026.

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом