Upoznajte retke, ugrožene, endemične i reliktne biljke Srbije

Povodom obeležavanja 75 godina od osnivanja, Zavod za zaštitu prirode Srbije predstavio je monografiju Zaštićene biljne vrste Srbije. Monografija predstavlja treću knjigu iz edicije Zaštićena prirodna dobra Srbije i pravi je stručni prikaz 75 biljaka napisan na popularan način u cilju upoznavanja najšire javnosti sa vrstama koje uživaju status zaštite budući da su retke, endemične i ugrožene vrste u našoj zemlji.

Urednici monografije Dragana Nedeljković i Bogosav Stojiljković ističu da monografija sadrži prikaz podataka Zavoda za zaštitu prirode Srbije, ali da su korišćeni i podaci koji su prikupljeni od ostalih naučnih i stručnih institucija u našoj zemlji.

„Ideja o ovoj monografiji potekla je prošle godine otprilike u ovo vreme, kada su se pripremali planovi za proslavu i obeležavanje 75 godina rada i postojanja Zavoda za zaštitu prirode Srbije. Tada se je došlo na ideju da se pripremi jedna edicija koja će obraditi različite aspekte prirode u našoj zemlji. Do sada su izdate tri monografije Zaštićeno prirodno dobro Srbije, Zaštićeno geonasleđe i ovo je treća monografija o zaštićenim biljnim vrstama“, objasnila je Dragana Nedeljković.

Početkom naredne godine u prodaji će biti i četvrta monografija koja će predstaviti zaštićene životinjske vrste Srbije.

Zaštićene biljne vrste Srbije

U Srbiji postoji oko 1.200 strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta, a ideja je bila da bude prikazano samo 75, pa je bilo teško napraviti selekciju. Biljne vrste koje su odabrane da se nađu u monografiji prikazane su na način koji je svima pristupačan i razumljiv.

„U ovoj publikaciji je prikazano 75 zaštićenih vrsta koje uživaju status zaštite u Srbiji, tj. u flori Srbije ili na teritoriji Srbije. Prikazano je 46 strogo zaštićenih i 29 zaštićenih vrsta, a to su uglavnom one vrste koje su u Srbiji retke, ugrožene, endemične ili reliktne vrste. Ono što ste i rekli jeste da smo se trudili da tekst o samim vrstama oblikujemo na popularan način koji će biti jednostavan za čitanje svima, kako laicima, tako i pravim botaničarima“, istakao je Bogosav Stojiljković.

„Opredelili smo se da, sa jedne strane, prikažemo vrste koje su poznate široj javnosti i upravo su to te koje se sakupljaju najviše u farmaceutske svrhe, kao što su žalfija, rtanjski čaj. S druge strane, želeli smo da prikažemo neke vrste koje su retke, ugrožene, reliktne ili endemične, poput gospine papučice, Pančićeve omorike, munike, molike. Imali smo i treću grupu biljaka koje smo smatrali da su potpuno nepoznate široj javnosti i da bi bilo dobro da se ljudi upoznaju i da postoje takve vrste kod nas. To je recimo vrsta Milanov čistac, blaženak i još neke druge vrste“, otkrila je Dragana Nedeljković.

Prema rečima Bogosava Stojiljkovića, fotografije koje se nalaze u monografiji su jedan od njenih kvaliteta. Uz fotografije biljaka su tekstovi o biologiji, ekologiji vrsta, kao i dodatne informacije i zanimljivosti o njima.

Autori fotografija su iz Zavoda za zaštitu prirode, sa Biološkog fakulteta u Beogradu, iz Prirodnjačkog muzeja. U knjizi ima i fotografija upravljača zaštićenih prirodnih dobara, ali i onih koje su dobijene od ljubitelja prirode.