Читај ми!

Ajkule, morski konjic i jegulje žive u reci Temzi, pokazuju analize zoologa

Londonsko zoološko društvo sprovodi najsveobuhvatnije istraživanje Temze još od pedesetih godina. Prema ovoj najsveobuhvatnijoj analizi, od kada je Temza proglašena biološki mrtvom pre 70 godina, utvrđeno je da ovu reku u plimskom delu nastanjuju morski konjici, jegulje, foke i ajkule.

Osim ohrabrujućih nalaza da Temza nije biološki mrtva, naučnici Zoološkog društva Londona, koji izvode istraživanja, upozoravaju da je 153 kilometra plimskog dela reke ugroženo zbog porasta nivoa nitrata koji je posledica ispuštanja industrijskog otpada i kanalizacione mreže u Temzu.

Nivo vode i temperatura takođe rastu kao rezultat globalnog zagrevanja. U proseku, letnje temperature u gornjem plimskom delu Temze su se povećavale za 0,19 stepeni Celzijusa godišnje od početka veka, navodi se u izveštaju.

Ističu se i velike razmere zagađenja Temze plastikom. Hiljade plastičnih boca, vlažne maramice i ostali plastični otpad predstavljaju razlog za ozbiljnu zabrinutost.

Jedna gomila vlažnih maramica na toku Temze kod Barnsa porasla je za 1,4 metra od 2014. godine i pokriva površinu od 1.000 kvadratnih metara.

„Ovi proizvodi, od kojih mnogi sadrže plastiku, fizički menjaju obalu duž Temze stvarajući velike gomile gusto nabijenog sedimenta“, navodi se u izveštaju.

Gustina mikroplastike pronađene u Temzi iznosi oko 19,5 po kubnom metru, a mikroplastika teče niz reku brzinom do 94.000 komada u sekundi, procenjuje se u izveštaju.

Život se vratio u Temzu

Zoološko društvo Londona je koristilo 17 različitih indikatora za procenu zdravlja prirodnog okruženja Temze. Naglašen je i pozitivan uticaj napora za očuvanje, kao što je rezervat Salt flit flats (Salt Fleet Flats) u blizini ušća Temze na njenoj južnoj obali.

Stanište blata i slanih močvara stvoreno je 2016. godine i dom je velikog broja ptica močvarica.

Među raznim životinjskim vrstama koje su zoolozi otkrili u Temzi su i morski konjici, pa čak i više vrsta ajkula.

Poslednje prebrojavanje je pokazalo da je bilo oko 900 lučkih foka i 3.200 sivih foka. Otkako su istraživanja počela 2003. godine, došlo je do jasnog i stalnog povećanja populacije obe vrste foka na ušću Temze.

Međutim, broj riba je opao od devedesetih, a naučnici za zaštitu prirode kažu da su potrebna dalja istraživanja kako bi se utvrdio uzrok.

Plimski deo Temze stanište je više od 115 vrsta riba, 92 vrste ptica i okružen je sa oko 600 hektara slane močvare, koja je ključno stanište za čitav niz divljih životinja.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 23. април 2025.
24° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом