петак, 19.02.2021, 08:30 -> 09:17
Извор: РТС
Etna – crna dama koja pokazuje svoj prkos, ponovo je aktivna
Najveći živi vulkan u Evropi - Etna u Italiji ponovo je proradila. Posle snažne erupcije, usledio je još jedan manji talas, pa su sicilijanski gradovi u zoni vulkana prekriveni pepelom.
Etna je visoka oko 3.300 metara i jedan je od najaktivnijih vulkana Evrope, sa više desetina erupcija u poslednjih stotinu godina. Može li se predvideti erupcija vuklana, ima li veze sa zemljotresima i kako zaštititi stanovništvo objasnio je prof. dr Dragan Milovanović,sa Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu.
Profesor je par puta posetio vulkan Etna na Siciliji, napominje da se vulkanske erucije ne mogu predvideti.
„Mi bi to voleli, ali nemamo mogućnost, jer magma je negde dole, na dubini od 60 do 80 kilometara.Kada magma krene ka površini stane negde i ćuti. Pošto je magma stala, a u sebi sadrži vodicu, koja je u gornjem delu počela da se akumulira, voda probija tu površinu i tada nastaje erupcija", istakao je prof. Dragan Milovanović.
Dodaje da nemamo mogućnost da vidimo ni jedno ni drugo, mi samo vidimo lavu, kao krajnji rezultat ovog prpocesa i na osnovu tih informacija, vršimo rekonstrukciju i pretpostavljamo da li se može predvideti naredna erupcija vulkana.
Kada dođe do erupcije, opasni su i usijano kamenje i pepeo
„Za čoveka, floru faunu, tlo, atmosferu, najopasnije su erupcije sa vulkanskim pepelom i prašinom. Prašina je lakša, zbog manje gustine, odlazi na velike visine, do desetak kilometara, ugrožava avio saobraćaj,a kada se ohladi, ona padne na tlo sa kišom, stvara blatnjave bujice lahare, nosi sve pred sobom, a ponekad ugrožava i život ljudi", istakao je profesor Milovanović.
Centar za vulkane u Tuluzu, saopštio je da je pepeo pri nedavnoj erupciji išao i do 10 kilometara u visinu, a zatvoren je i međunarodni aerodrom, koji se nalazi oko 30 kilometara južno od Etne.
„Kada strujanja stignu do visine od desetak kilometara, njih hvataju vazdušne struje, i ona mogu da obiđu čak celu planetu", rekao je profesor Milovanović.
Stanovnici okoline Etne čiste svoja dvorišta, ulice i automobile od pepela, na koji način se stanovništvo može zaštititi od vulkana.
„Priroda je još uvek jača od nas i dobro je što je tako. Prava pomoć je da se dobro pripremimo za evakuaciju, na koji način, kojim putem, mesta sastajališta. Pepeo se mora čistiti, ali je koristan za tlo i poljoprivredne aktivnosti, najbolje je vino na tim stenama", istakao je profesor.
Da li možemo da predvidimo erupcije vulkana i zemljotrese?
Vulkanske erupcije ne možemo da predvidimo, kao što ne možemo da predvidimo ni zemljotrese, a nedavno je i u našem regionu bilo potresa. Da li to ima veze sa vulkanskim erupcijama?
„Geolozi pretpostavljaju i logično je na osnovu svih opservacija stanja geološke građe, da tu postoji veza, kolika i kakva, ne može se utvrditi. Neke erupcije same po sebi, stvaraju lake zemljotrese, to se dogodilo ovog puta i na Etni, oni su mali i zahvataju uže područje. Svi vulkani i svi zemljotresi nastaju u područjima gde se jedan deo zemlje, odnosno kore, podvuče i gura u druge slojeve i tada se stvara lava ili se akumulira ta energija koja uzrokuje zemljotrese", istakao je profesor.
Ističe da postoji tri vrste erupcija. Jedna je čista lava, to su Havaji i ona je lepa i mirna. Za ovakav tip erupcije, kao što je Etna,smatra se da je prva faza najača. Tada se oslobodi najviše vode koja zbog gubitka pritiska, ekspodira i rasprši tu lavu i stvori pepeo.Posle ovakve erupcije ide lava i tu je kraj, dok se ne napuni rezervoar. Nekada se lava ohladi u vratu vulkana, tada nema vulkanske aktivnosti i tada nastaju neke druge vrste stena koje zovemo dubinske stene.
"Volim Etnu, to je jedna crna dama, koja pokazuje svoj prkos, pokazuje ono što jeste, osobinu lepe dame.U tom smislu smatram da je prva pojava lave jedan od znakova, da ona treba malo da ćuti, da se malo smiri i neka digne galamu neki drugi put.Na osnovu geoloških opservacija,lava u okviru tog tipa erupcije ukazuje da se lava ispraznila i da Etna čeka novi period da se steknu uslovi za novu erupciju", zaključio je prof. dr Dragan Milovanović, sa Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 1
Пошаљи коментар