Istorijska prekretnica Vojadžera 1 – prešao tačno jedan svetlosni dan od Zemlje
Svemirska sonda „Vojadžer 1“ na neverovatnom je putovanju koje je prevazišlo sva očekivanja, a danas je dostigla još jednu veliku prekretnicu. Letelica veličine manjeg automobila bila je prvi objekat koji je napravio čovek, a koji je ušao u međuzvezdani prostor. Skoro 50 godina udaljava se od Zemlje brzinom od 61.100 kilometara na čas i zvanično je dostigla udaljenost od jednog svetlosnog dana od Zemlje.
Tačno u 09.16 časova po univerzalnom vremenu, „Vojadžer 1“ biće udaljen 25,9 milijardi kilometara od matične planete.
To je razdaljina koju svetlost pređe za jedan dan, dok je sondi za to bilo potrebno više od 49 godina.
„Vojadžer 1 biće prvi objekat koji je napravio čovek, a koji će dostići ovu udaljenost od Zemlje, čime će biti dodat još jedan istorijski prvenac na dugačku listu uspeha ove misije“, navodi se u saopštenju Nase.
„Vojadžer 1 i njegov blizanac, Vojadžer 2, jedine su svemirske letelice koje su ikada delovale izvan heliosfere, odnosno zaštitnog mehura čestica i magnetnih polja koje stvara Sunce.“
Zašto je važan jedan svetlosni dan
Dostizanje udaljenosti od jednog svetlosnog dana nije samo zanimljiva prekretnica kojom se misija može pohvaliti. Ona ima i praktične posledice po komunikaciju naučnika sa sondom.
Prvobitni zadatak „Vojadžera 1“ bio je da proleti pored Jupitera i Saturna. Te ciljeve ostvario je 1979. i 1980. godine, ali se tu njegovo putovanje nije završilo. Nastavio je dalje kroz svemir.
Tokom misije, „Vojadžer 1“ i „Vojadžer 2“ poslali su na Zemlju fotografije nastale tokom približavanja Jupiteru, Saturnu, Uranu i Neptunu. Poslednjih godina nastavili su da beleže i analiziraju neobične i zanimljive pojave u međuzvezdanom prostoru.
Ipak, uprkos svemu što je misija postigla, letelica koja se napaja energijom dobijenom raspadom plutonijuma postepeno ostaje bez izvora energije.
Nasa je tokom protekle godine jedan po jedan isključivala naučne instrumente kako bi produžila njen rad.
Trenutno su ostala aktivna još dva instrumenta: magnetometar i podsistem za merenje plazma-talasa, koji i dalje registruje slabe elektromagnetne signale iz međuzvezdanog prostora.
Nasa se nada da će „Vojadžer 1“ nastaviti da komunicira sa Zemljom i početkom tridesetih godina ovog veka, pre nego što njegovo napajanje konačno padne ispod minimalnog nivoa neophodnog za rad bilo kog instrumenta.
Međutim, prestanak rada neće označiti i kraj njegove misije.
Zlatna ploča kao poruka budućim civilizacijama
„Vojadžer 1“ i „Vojadžer 2“ nose pozlaćene bakarne ploče poznate kao „Zlatna ploča“ (Golden Record), na kojima su zabeležene informacije koje predstavljaju život i kulturu na Zemlji.
Na pločama se nalaze pozdravi na više od 50 jezika, zvuci kiše i morskih talasa, kao i muzička dela od prvog stava Pete simfonije Ludviga van Betovena do pesme Johnny B. Goode, Čaka Berija.
Tu je i mapa pulsara koja pokazuje položaj Zemlje, u slučaju da neko u svemiru jednog dana pronađe letelicu.
Zlatna ploča sadrži i uvodnu poruku tadašnjeg predsednika Sjedinjenih Američkih Država Džimija Kartera, koji je bio na funkciji u vreme lansiranja „Vojadžera 1“. U poruci je sažet deo težnji naučnika koji su sastavili prvu muzičku i kulturnu poruku čovečanstva namenjenu drugim civilizacijama.
„Ovu poruku šaljemo u kosmos. Verovatno će opstati milijardu godina u našoj budućnosti, kada naša civilizacija bude duboko izmenjena, a površina Zemlje možda potpuno promenjena. Od 200 milijardi zvezda u galaksiji Mlečni put, neke od njih – možda i mnoge – mogle bi da imaju naseljene planete i civilizacije sposobne za putovanja kroz svemir. Ako neka od tih civilizacija presretne Vojadžer i bude u stanju da razume zabeleženi sadržaj, ovo je naša poruka:
Ovo je poklon sa malog, udaljenog sveta, svedočanstvo o našim zvucima, našoj nauci, našim slikama, našoj muzici, našim mislima i osećanjima. Pokušavamo da preživimo svoje vreme kako bismo mogli da živimo u vašem. Nadamo se da ćemo jednog dana, pošto rešimo probleme sa kojima se suočavamo, postati deo zajednice galaktičkih civilizacija. Ova ploča predstavlja našu nadu i našu odlučnost, kao i našu dobru volju u ogromnom i veličanstvenom svemiru.“