Читај ми!

Da li ste znali da Beogradska tvrđava ima Vodenu kapiju

Na priobalnom bedemu Beogradske tvrđave, ovih dana izvode se arheološka istraživanja Vodene kapije.

Utvrđivanje priobalne zone Beogradske tvrđave započeto je u 15. veku, ali je konačnu formu ta bedemska trasa dobila sredinom 18. veka, u vreme vladavine Austrijanaca. 

Vodena kapija Jedan je nastala između 1717. i 1739. godine, kada je započeta i rekonstrukcija Beogradske tvrđave radi njene bolje prenamene u vojne svrhe.

Vodena kapija predstavlja prolaz kroz priobalni bedem. Skoro čitav vek je ovaj deo bio nedostupan za arheološka istraživanja.

„Zato što je duž priobalnih bedema prolazila železnica. Ceo potez priobalnih utvrđenja bio je zasut jako velikom količinom nasipa za potrebe izgradnje železnice, i sama železnica je  devastirala bedeme i sve arheološke slojeve na ovom potezu", rekla je Katarina Mitić, rukovodilac arheoloških istraživanja.

Aktuelna arheološka istraživanja sprovode se u okviru izgradnje Linijskog parka na potezu od Beton hale do Bastiona Svetog Jakova. Zajedno ih sprovode Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, Arheološki institut Beograda i „Zelenilo Beograd".

„U prvoj fazi radova uklonili smo pružni nasip visine četiri metra ispred kapije i tom prilikom otkrili smo trasu spoljnog i priobalnog bedema", dodala je Mitićeva.

Vodena kapija Jedan je izgrađena od opeke austrijskog formata, imala je i baroknu fasadu, koja je značajno oštećena prilikom izgradnje pruge i pravljenja nasipa.

„Tako da je pre početka arheološkog istraživanja bio vidljiv samo deo svoda vrha kapije. Namera nam je da unutrašnjost kapije otkrijemo do originalnog nivoa praga unutrašnjosti kapije kako bi se kapija otkrila u svojoj punoj visini", najavila je Mitićeva.

Poslednja faza uključuje i arheološko istraživanje zemljanog nasipa. Na tom potezu očekuju da dođu i do ostataka srednjovekovnih bedema. Posle toga slede konzertvatorsko-restauratorski radovi.

уторак, 22. април 2025.
25° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом