Читај ми!

Čitanje u teška vremena: rabota ili radost?

Da li vam prija kada vas pesma na radiju dovede do suza? Ili kada vas serija, koja vas iz nedelje u nedelju drži u neizvesnosti, učini nervoznim? Da li vam se dogodilo da vam krene voda na usta dok gledate reklamu za čokoladu, ili vam je možda pozlilo od eksplicitnih scena koje bi imale više smisla na času anatomije, nego u horor filmu? A da li vam se desilo da vam neki sadržaj bude toliko dosadan da ostanete bez ikakve reakcije? Dok čitate knjigu, možda? Možete li zamisliti vreme kada su štampana slova na papiru bila najuzbudljivija razbibriga?

Za početak, šta smatramo pod „čitanjem knjige"? Da li pod tim podrazumevamo da držimo fizički opipljivu, štampanu knjigu, ili da čitamo delo koje se može svrstati u književnost? Jasno je da knjiga može sadržati tekstove koji nisu književni, kao i da književne tekstove možemo čitati i ne držeći štampano izdanje u rukama. Sigurno je da se na ovo pitanje može dati mnogo odgovora, ali se verovatno možemo složiti da kada govorimo o aktivnosti koju nazivamo „čitanje knjige", ne mislimo na čitanje kuvara, školskih udžbenika, ili novinskih članaka, pa čak ni zbirki poezije. Nekim čudnim putem, danas knjigu veoma često svodimo na roman - žanr koji se dugo uopšte nije svrstavao u književnost. Roman je, zapravo, jedan od glavnih „krivaca" za pojavu masovnih medija.

Šume štampe

Sredinom 19. veka novine počinju masovno da se štampaju. Engleski pisac Čarls Dikens, koji je zapravo više pisao kao novinar, nego kao književnik, opisuje fenomen štampe kao da je u pitanju neka elementarna nepogoda:

„Prva mračna ivica olujnog oblaka novina nadnosi se nad Glavnom poštom; brzo i napeto oblak se prazni, oluja postaje jača i jača, sve dok kiša, grad i sneg novina ne zaprete da unište nesrećnu Poštu. Sve istorije proteklih vremena, sva zabeležena rođenja, smrti i venčanja, svi zločini, sve nesreće, sva taština, promene, sva stvarnost čitavog civilizovanog sveta, nagomilavaju se, raspoređuju, raznose, razbacuju; mešaju se, seku se, dele, s njima se odigra partija, a zatim se opet sakupe na gomilu i nastavljaju da se prenose od usta do usta. Naizgled, sve se to odvija u beskonačnoj i beznadežnoj zbrci, ali uistinu, iza svega toga stoji uređen, jednostavan i tačan sistem dostojan poštovanja, koji je u pogonu šest noći svake nedelje, tokom cele godine."

Kao i mnoge druge tekovine industrijske revolucije, štamparska industrija se razvijala vrtoglavom brzinom. Pojavljivao se sve veći broj konkurentnih listova, koji su morali da se bore za svoje mesto na novonastalom tržištu. Da bi novine bile uspešne, morale su uspešno da se prodaju, a trebalo je da ih kupuje nova masovna publika.

Na slovo na slovo

Tokom devetnaestog veka čitalačka publika u Evropi i Americi je iz dana u dan postajala sve veća, jer je broj pismenih bio u naglom porastu. To je značilo da je na pomolu bila masa ljudi osposobljenih za čitanje, ali bez ikakvog drugog obrazovanja. Za mnoge su dnevne novine bile prvo štivo koje su samostalno pročitali. Vilki Kolins, kolega i prijatelj gorepomenutog Dikensa, nazvao je ovu novu skupinu čitalaca „nepoznata publika":

„Nepoznata publika tek što je počela da uči da čita. Članovi ove publike, iako ne sopstvenom krivicom, i dalje nisu upoznati s većinom stvari koje su opštepoznate čitaocima iz viših društvenih i intelektualnih krugova."

Kako privući novu čitalačku publiku, kojoj je čin čitanja i dalje predstavljao veliki tehnički izazov i napor? Bilo je neophodno pružiti sadržaj koji će učiniti da iz te naporne aktivnosti proistekne i neka vrsta uživanja, ili pak patnje - bilo kakva reakcija, zapravo. A već je tada uočeno da čin čitanja omogućavaju i prate mnogobrojne telesne reakcije, ali da se njihov intenzitet menja u zavisnosti od vrste teksta koji se čita. Tada aktuelni romani u nastavcima izazivali su burne i mnogobrojne reakcije, što se ogledalo u ogromnoj popularnosti tog žanra. Pojedini teoretičari su došli na ideju da se tako velika popularnost može razumeti i objasniti jedino izučavanjem fizioloških posledica čitanja.

Ali, pre nego što saznate do kakvih su zaključaka došli, evo prilike da na svojoj koži osetite draži (ili frustracije) čitanja u nastavcima.

понедељак, 05. август 2024.
31° C

Коментари

Dobar tekst, ali..
Избор за Мис Србије на Тргу републике – женско тело на јавном кантару
Zelja za lepotom
Избор за Мис Србије на Тргу републике – женско тело на јавном кантару
Bravo
Избор за Мис Србије на Тргу републике – женско тело на јавном кантару
Miss
Избор за Мис Србије на Тргу републике – женско тело на јавном кантару
Treba li zabraniti lepotu?
Избор за Мис Србије на Тргу републике – женско тело на јавном кантару