subota, 24.07.2021, 12:48 -> 13:01
Izvor: RTS, mars.nasa.gov
Nasini naučnici zahvaljujući potresima na Marsu došli do novih saznanja o nastanku planete
Potresi koji je na Marsu zabeležila Nasina robotska sonda „Insajt“ (InSight) pomoći će naučnicima da bolje upoznaju strukturu i steknu saznanja o veličini jezgra i debljini i sastavu kore Crvene planete, ali i nastanku planeta u Sunčevom sistemu.
Sonda Američke svemirske agencije NASA „Insajt“ koja se na površinu Marsa spustila još 2018. godine zabeležila je više od 700 tektonskih potresa umerene snage.
Seizmički talasi, poznato je naučnicima, razlikuju se po brzini i obliku u zavisnosti od vrste materijala unutar planete kroz koju prolaze, te su na osnovu toga „Insajtovi“ instrumenti mogli da snime obrise unutrašnjosti Marsa.

„Prvi put imamo saznanje o veličinama osnovnih strukturnih elemenata Marsa“, naglašava Brus Banerd, geofizičar u Nasi i rukovodilac misije „Insajt“.
Otkriveno je da je prečnik Marsovog jezgra oko 3.660 kilometara, što znači da je veći i da ima manju gustinu nego što su naučnici procenjivali. Sastoji se uglavnom od gvožđa i nikla, a lakši elementi, kao što su sumpor, kiseonik, ugljenik i vodonik imaju neočekivano veliki udeo.
Kora Marsa se dosta razlikuje od Zemljine koja je podeljena na ploče koje se kreću preko unutrašnjeg plašta. Na nekim mestima ispod okeana kora se neprestano obnavlja.
„Na Marsu ne postoji aktivna tektonika ploča i tamo se ništa slično ne događa. To znači da je kora Marsa vrlo stara“, naglašava seizmološkinja Bridžit Knapmejer-Endrn sa nemačkog Univerziteta u Kelnu.

Otkriveno je da je prosečna debljina kore Marsa između 24 i 72 kilometra.
Plašt Marsa, smešten između kore i jezgra, proteže se otprilike 1.560 kilometara ispod površine. Njegov sastav je takođe drugačiji od Zemljinog, što znači da su ove dve planete pre više od četiri i po milijarde godina nastale od različitog materijala.
Prečnik Marsa iznosi 6.791 kilometar, a Zemljin skoro duplo više, 12.755 kilometara.
Ova saznanja pomoći će naučnicima da provere teorije o nastanku planeta, dodaje Banerd.
„Ova saznanja ćemo primeniti ne samo na istraživanje Marsa, već i svih ostalih planeta u našem Sunčevom sistemu i šire“, naglašava naučnik.
Uputstvo
Komentari koji sadrže vređanje, nepristojan govor, neproverene optužbe, rasnu i nacionalnu mržnju kao i netoleranciju bilo kakve vrste neće biti objavljeni. Govor mržnje je zabranjen na ovom portalu. Komentari se moraju odnositi na temu članka. Prednost će imati komentari gramatički i pravopisno ispravno napisani. Komentare pisane velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i kraćenja komentara koji će biti objavljeni. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu webdesk@rts.rs. Polja obeležena zvezdicom obavezno popunite.
Broj komentara 2
Pošalji komentarGamailo, sedi, evo ti kec.
Gamailo, to što pišeš nema bele veze sa onim što o planetama zna nauka, i toliko je besmisleno da je štetno da to ostane na ovom sajtu. Ako ostane, nadam se da kogod dospe ovde ne pokušava da nauči bilo šta od takvih komentara.
U kori Matsa nema ploča što znači da je kora stara.?
Zvezde obrazuju Planetnu maglinu pa se unutar nje formira Planetni sistem. Pošto sve Planete imaju istu svrhu da postanu pogodne za život a različitih su oblika onda su one na različitim etapama svoga razvoja ali ako su one na različitim etapama evolucije nisu stvorene u isto vreme.
Najmlađi su gasni giganti .Na veneri je velika vulkanska aktivnist a kora Planete se i obrazuje tako što vulkani iz utrobe izbacuju masu potrebnu za njeno obrazovanje..Na Marsu postoje vulkani ali su oni neaktivni što pokazuje da je on razvijeniji od planete Venera a samim tim i stariji.
Naša Planeta ima u kori ploče i vodu Okeane i reke ona je dakle najrazvijenija a samim tim i najstarija.
Mars nema ni ploče niti vodu zato jer je nerazvijeniji od Naše Planete a samim tim je i mlađi od naše. Ali i Mars i sve druge Planete treba da se razviju tek i postanu pogodne za život .