U Beogradu i Novom Sadu predstavlja se nova revolucionarna tehnologija digitalizacije

Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“ iz Beograda, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja Vlade Republike Srbije i Fondacije Novi Sad 2021, a u saradnji sa partnerskim ustanovama kulture i nauke iz Beograda i Novog Sada, u četvrtak i petak, 20. i 21. decembra predstaviće našoj stručnoj javnosti novu revolucionarnu tehnologiju za digitalizaciju štampanih i rukom pisanih materijala.

Reč je o tehnologijama koje predstavljaju novost na svetskom nivou i razvijane su u poslednje tri godine. Institucije iz Srbije nastavljaju da ravnopravno učestvuju u njihovom razvoju sa partnerima iz Evropske unije. Nove tehnologije omogućavaju revolucionarni pomak u odnosu na dosadašnje mogućnosti. Zahvaljujući njima, gotovo je besplatan pristup opremi i softveru kojim se sprovodi masovna digitalizacija štampanih i rukom pisanih materijala. Tako je obezbeđena suštinska demokratizacija digitalizacije: izuzetno širokom krugu zainteresovanih (institucije, ali i korisnici) omogućeno je da učestvuju u procesu digitalizacije.

Na dve centralne nacionalne radionice ‒ u Beogradu i Novom Sadu ‒ nove tehnologije će predstaviti dr Ginter Milberger sa Univerziteta u Inzbruku. On vodi panevropski tim za razvoj novih tehnologija u digitalizaciji. Nova tehnološka osnova koja uključuje uređaj ScanTent, aplikaciju za mobilne telefone docScan i program Transkribus, razvijena je u okviru projekta Evropske komisije H2020 READ, u kome je učestvovala Univerzitetska biblioteka iz Beograda.

Nastavlja se rad na prvom Narodnom gramatičkom digitalnom rečniku srpskog jezika u otvorenom pristupu

Dom kulture Studentski grad i Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković", pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja nastavljaju rad na izradi Narodnog gramatičkog digitalnog rečnika srpskog jezika u otvorenom pristupu na adresi http://lab.unilib.rs/. U utorak, 18. decembra, u biblioteci Doma kulture Studentski grad organizovani su stručni skup i radionica posvećena korišćenju platforme za izradu ove specifične jezičke infrastrukture. Sličan događaj najavljen je i za petak, 21. decembar, od 12 sati u Univerzitetskoj biblioteci. Stručnjaci ove dve ustanove predstavljaju svim zainteresovanima alat za izradu rečnika i način njegovog korišćenja. Detaljno se objašnjava i značaj ovog, zasad jedinstvenog kraudsorsing projekta kod nas u kome institucije omogućavaju platformu za masovan rad volontera, čime se obezbeđuje digitalna infrastruktura u javnom domenu.

„Jezička laboratorija plus" je digitalna platforma koju su u okviru projekta razvili stručnjaci Univerzitetske biblioteke iz Beograda, a koja omogućava masovni unos padežnih oblika jednine i množine imenica i široku dostupnost dobijenih rezultata u javnom domenu. Stotine saradnika angažovanih na dobrovoljnoj bazi unose materijal koji automatski postaje deo javnog domena i time dostupan svima onima koji žele da na osnovu njega razvijaju aplikacije, programe i alate za srpski jezik, a koji trenutno nedostaju ili nisu dostupni u javnom domenu. Projektom „Kraudsorsing Srbija: Narodna mudrost za bolje biblioteke" Ministarstva kulture i informisanja proširuje se baza volontera koji sarađuju na projektu, kao i opseg mogućnosti rada na projektu dodavanjem modula za množinu imenica.

Svi zainteresovani mogu doprineti izradi Narodnog gramatičkog digitalnog rečnika srpskog jezika u otvorenom pristupu i koristiti do sada ostvarene rezultate njegove izrade na adresi http://lab.unilib.rs/. Jednostavnom registracijom na platformi, volonteri stiču pravo da materijal unose po sopstvenom jezičkom nahođenju. Kontrola unetih materijala zasnovana je pre svega na principima statističkih pravila i procena urađenih u testnoj fazi izrade platforme, ali i na kontroli koju vrše bibliotekari ‒ stručnjaci.

Na ovaj način se pored važne jezičke infrastrukture dobija i vredan izvor za proučavanje živog srpskog jezika koji na raspolaganje lingvistima stavlja stotine hiljada unetih jezičkih oblika, što predstavlja svojevrstan presek stanja srpskog jezika u segmentu na koji se izrada rečnika odnosi.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 22. април 2025.
23° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом