Hleb ‒ rizničar kolektivnog pamćenja

Hleb je simbol sjedinjenosti jer u sebi sadrži mnogo zrna žita i kada se razlomi i podeli, predstavlja zajednički i jedinstveni život. Zbog značaja koji je imao za opstanak ljudi, hleb je vrlo brzo postao nezamenljiv u običajnim i religioznim manifestacijama.

Obredni hlebovi

Hleb je imao značajnu ulogu u evoluciji i životu čoveka. Nema civilizacije koja nije poznavala hleb u raznim oblicima. Kroz istoriju je postao živa riznica kolektivnog pamćenja, svedočanstvo o etičkim i simboličkim vrednostima. Naša kultura je vrlo bogata običajnim hlebom. Ima centralno mesto na našim slavama i u drugim običajima. Nekada se za praznike i svečanosti pripremao veliki broj obrednih hlebova. Imali su značajnu ulogu u životu ljudi, jer su predstavljali najpozitivnije kultne elemente koji su porodici obezbeđivali sreću, zdravlje i napredak. Figuralni hlebovi ukrašavani su za praznike figurama posebnog značenja ‒ u zavisnosti od životinja gajenih u domaćinstvu ili zastupljenog vida poljoprivredne proizvodnje. Vremenom su obredni hlebovi doživljavali mnoge transformacije i bili izloženi različitim uticajima, tako da se danas sreću u mnogo različitih oblika, naziva, motiva i namena.

Balkanski i slovenski narodi pridavali su hlebu magijski, kultni i kulturni značaj. Hleb kao kultni kolač simbolizuje održavanje života. „Pravljenje kultnog kolača održalo se u Srbiji sve do danas prilikom rođenja deteta, proslave Božića (koledo), Vaskrsa i drugih prigoda. Obredni hleb je uvek okrugao, a gornja površina je ukrašena beskvasnim testom u obliku venca ili krstaˮ, kaže dr Vesna Marjanović. Ona dodaje da se posredstvom hleba ostvaruju komunikacija i jedinstvo u porodici i društvu, a održava veza sa božanstvom. Preko hleba se pokazuju i rodne uloge u porodici i društvu, jer dok je muž okrenut setvi, žetvi i mlevenju žita, žena stavlja ruke u testo, mesi i peče hleb i druga hlebna peciva.

Čuvar kulturne baštine

Obredni i običajni hlebovi mogu se u našoj zemlji videti u nesvakidašnjem Muzeju hleba koji je nastao kao plod dugogodišnjeg sakupljačkog rada slikara Jeremije. Početkom devedesetih godina on se odlučuje da svoju zbirku prikaže javnosti i ujedno kreće sa izgradnjom objekata u kojima će se nakon nekoliko godina naći ta zbirka. Tako je sa 1.200 kvadrata oko sebe i nizom objekata uspeo da realizuje zbirke sa 2.000 predmeta, pomoću kojih je uspeo da prikaže kako se hleb pravio nekada i kako je izgledao pređašnji život meštana.
Muzej je veoma specifičan i po tome što se predmeti mogu i dodirnuti pa se bar malo može dočarati i njihova funkcija. Autentičan doživljaj posetiocima nude zvuci ručne vršilice i žrvnja koji melje. U sklopu muzeja se nalaze ognjište, crkva posvećena hlebu, kao i furuna za pečenje hleba.

„Putujući po selima, primetio sam neobične objekte. To su bili ambari i furune za pečenje hleba. Slušao sam i beležio mnoge priče o obrednim hlebovima. Tako sam prikupio 400 hlebova i svrstao ih u nekoliko grupa: podušni, oni za rođenje, krštenje, venčanje, Božić, Vaskrs i druge praznikeˮ, priča Slobodan Jeremić Jeremija, prisećajući se putovanja na kojima je prikupio predmete za Muzej hleba u Pećincima.
U muzeju se nalaze i predmeti koji su se koristili za pečaćenje hlebova. Bogatstvo koje smo nasledili iz daleke prošlosti sačuvalo se do danas. Iz zbirke se izdvaja i jedinstven slavski kolač ili poskur, kako se naziva u pojedinim krajevima. Za njega se čuva brašno od najboljeg žita, jer predstavlja simbol odrednice dobrote i blagostanja.

Veligdanske đakonije

Za Uskrs, pored bojenja jaja, mešen je određen broj obrednih hlebova. Veliki uskršnji kolač je okruglog upletenog oblika sa jajetom u sredini. „Jajčenici" ‒ hlebovi obično kružnog oblika i manjih dimenzija ‒ na gornjoj površini imaju utisnuto jaje. Dele se za Uskrs ukućanima i nose rodbini.

„Za Vaskrs ili Veligdan mese se hlebni kolači posvećeni Suncu i Sunčevom kolu. Sunčev kolač je najveći krug isprepleten od testa, a u sredini je crveno jaje. Takođe, mesi se devet malih hlebova, koji se zovu sunčići-kolići. Na sve hlebove se stavljaju šarana jaja za vaskršnji ručak i daju se za zdravlje Bogu, Božjoj majci, Suncu, Mesecu, Zvezdamaˮ ‒ na osnovu svojih istraživanja u Homolju, priča nam Svetlana Stević Vukosavljević, nacionalni umetnik. Dodaje da se mese i grgurci, koji predstavljaju klicu, muško-ženski zametak u jajetu, razvijanje vinove loze, razvijanje lista na drveću.

Uskršnje đakonije poput figuralnih hlebova premazuju se žumancetom, predstavljajući simbolično sunčevu svetlost. Običaj je u Istočnoj Srbiji da kada mladenci sklope brak prve godine, a često i kasnije za Uskrs, tašta mesi za zeta hleb „koloˮ koji predstavlja Sunce, tri Sunčića i tri grgurka. Ukrasi ga šaranim jajima i pokrije novom košuljom, verujući da će mladom bračnom paru doneti srećnu budućnost.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 19. април 2025.
18° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом