уторак, 27.12.2016, 09:57 -> 15:44
Извор: NY TIMES
Ko je u stvari Deda Mraz?
Deda Mraz, ili Božić Bata je lik iz mašte koji daruje deci poklone na Badnje veče, Božić,na dan Svetog Nikole ili za Novu godinu, što je slučaj u istočno evropskim državama. Verzije ovog lika, datum pojavljivanja i njegovo ime razlikuju se od kulture do kulture.
Obično je Deda Mraz veseli stariji bradati sedi čovek obučen u crveni kaput koji leti sankama koje vuku irvasi. Nosi crveni veliki džak pun poklona za decu koja su u prethodnoj godini bila dobra.
Živi na Sevenom polu ili Laponiji. Kod Rusa, Deda Mraz nema irvase i sanke već ima pratioca koji se zove Snjeguročka.Deda Mraz najverovatnije vodi poreklo iz legendi starih germanskih i slovenskih naroda.
Kod Hriščana, Sveti Nikola je jedna od inspiracija za lik Deda Mraza. Prema predanju, Nikola je vaskrsao troje dece, pa se slavi kao zaštitnik dece.
Najčuveniji je po pomaganju sirotinji pa se zato lik ovog sveca vezuje za darivanje. Takodje, on je zaštitnik trgovaca i putnika
Gde živi Deda mraz
Za protestante, koji ne slave svece poput pravoslavaca, u vreme novogodišnjih praznika, lik koji donosi poklone deci bila je beba Isus - Kristkind. Zatim je bebu Isusa zamenila vila u 19 veku. Osoba koja je bila izabrana da kao Kristkind daje deci poklone, nosila je zlatni plašt i zvezdani venac ili belo odelo.
Zanimljivo je da deca u čast Kristkinda pevaju pesme posvećene svetom Nikoli, što ukazuje na preplitanje dve hrišćanske tradicije.
U Nemačkoj otac Božić ili Vajnahtman je zastupljeniji bio u severnom delu Nemačke,i on je bio figura pandam današnjem Deda Mrazu koga su deca željno čekala da bi dobila poklone.
U Holandiji i Belgiji, Sveti Nikola ima pomoćnika koji se zove Crni Petar . Praznik Svetog Nikole je 6. Decembar i tada se deci dele pokloni. Darivanje dece tokom praznika često je praćeno pesmama, koje ismevaju događaje u poslednjih godinu dana, a u kojima je glavni akter primalac poklona.
U Britaniji otac Božić preteča je kasnije mnogo poznatijeg lika Santa Kloza. Neke slike iz 17 veka ga prikazuju kao veselog debelog bradatog muškarca obučenog u dugu, zelenu odeću od krzna koji predstavlja duh dobrog veselja za Božić.
U kolonijama Velike Britanije kasnije i u SAD, objedinjene su bile verzije Deda Mraza iz holandske i britanske kulture. Sata Kloz je vremenom izgubio svoju biskupsku nošnju i bio je prvi put naslikan kao debeljuškati mornar sa lulom u zelenom zimskom kaputu. Kako je vreme prolazilo, Deda Mraz je postajao sve veći i krupniji.
Američki karikaturista Tomas Nast, naslikao je 1863.godine Deda Mraza i ta slika je objavljena u jednom nedeljniku. To je bila prva verzija modernog Deda Mraza kakvog ga poznajemo danas.
Na nekim slikama iz 20. veka, Deda Mraz je prikazivan kako pravi igračke za decu u svojoj maloj radionici. Postoji verovanje da je imao vilenjake pomoćnike u izradi igračaka - poklona.
U današnjoj američkoj verziji Deda Mrazove sanke po celom svetu vuče devet irvasa. Njihova najčešća imena su: Dešer, Denser, Pranser ,Viksen, Kometa, Kupidon, Doner, Blicen i Rudolf.
Kod starih Slovena, Deda Mraz je bio zli čarobnjak koji je ledio ljude. Prema verovanju, on je u početku otimao decu i odnosio ih u velikom džaku. Da bi otkupili decu, roditelji su morali da mu daju poklone. Kako je vreme teklo, sve se preokrenulo. Pod hrišćanskim uticajem, Deda Mraz je postao ljubazan i počeo je da daje poklone deci.
U Srbiji, do kraja Drugog svetskog rata, deci je poklone donosio Božić Bata. Pojava Deda Mraza u vezi je sa vremenom komunizma kada se pojavio kao lik po ugledu na sovjetskog Ded Moroza.
Deda Mrazova adresa
U severnoameričkoj tradiciji, Deda Mraz živi na Severnom polu, na teritoriji Kanade u kući sa poštanskim brojem H0H 0H0 22, a u gradu Nort Pol na Aljasci, nalazi se turistička atrakcija - „Deda Mrazova kuća".
Poštanska služba SAD koristi ZIP kod Nort Pola, 99705 kao promotivni poštanski broj za Deda Mraza.
Priredila Aleksandra Stojanović
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 2
Пошаљи коментар