Cementare i moderno upravljanje otpadom

Na kongresu Međunarodnog udruženja za upravljanje otpadom u Novom Sadu, predstavnici Cementne industrije Srbije, predstavili su rešenja za očuvanje prirodnih resursa i odgovorno upravljanje otpadom. Na Konferenciji je, između ostalog, istaknut značaj upotrebe alternativnih goriva putem koprocesuiranja u fabrikama cementa.

Predstavnici Cementne industrije Srbije (CIS) predstavili su "Rešenja za očuvanje prirodnih resursa i odgovorno upravljanje otpadom" na kongresu Međunarodnog udruženja za upravljanje otpadom u Novom Sadu, i važnu ulogu koprocesuiranja u cementnim pećima u razvoju modernog upravljanja otpadom u Srbiji.

Izlaganje na temu koprocesuiranja ispred Udruženja CIS, otvorili su Dimitrije Knjeginjić, predsednik skupštine i Dejana Milinković, direktor Udruženja. Istakli su da je koprocesuiranje održivo rešenje za očuvanje prirodnih resursa i odgovorno upravljanje otpadom u Srbiji.

Kun Kopenhol, izvršni direktor Evropske asocijacije za cement, predstavio je primere dobre prakse iz zemalja Evropske Unije o tome kako cementna industrija, reciklažom materijala, može doprineti ostvarenju nacionalnih ciljeva za reciklažu.

Predstavnci kompanija su preneli praktična iskustva iz Slovačke i Bugarske, ukazujući na značaj koprocesuiranja i njegovu ulogu u cirkularnoj ekonomiji. 

Višestruka korist 

Radmila Šerović, nečelnica Odeljenja za upravljanje otpadom pri Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine, govorila je o planovima razvoja nacionalne strategije upravljanja otpadom, ciljevima i ekonomskim instrumentima za njihovo ostvarivanje.

„Verujemo da će cementna industrija Srbije imati važnu ulogu u razvoju modernog upravljanja otpadom i biti prepoznata kao pouzdan partner u rešavanju lokalnih i regionalnih izazova upravljanja otpadom", navela je Dejana Milinković. Dodala je da je Srbiji kao zemlji sa gotovo 3 600 deponija i svakodnevnom prosečnom proizvodnjom od 0,87 kg otpada po glavi stanovnika, neophodno efikasno rešenje tog problema.

"Proizvođači cementa u Srbiji danas koprocesuiraju blizu 50 000 tona otpada godišnje kao izvor energije i oko 320 000 tona otpada kao zamenu za prirodne sirovine i spremni su, da poput razvijenih zemalja EU, ponude rešenja za zbrinjavanje značajnih količina različitih vrsta otpada na siguran, bezbedan i kontrolisan način, bez negativnih posledica po životnu sredinu", rekla je Milinkovićeva.

Upotreba alternativnih goriva i sirovina putem koprocesuiranja u fabrikama cementa, donosi višestruku korist, kako samim cementarama tako i lokalnim zajednicama. Pored uštede prirodnih resursa, upotreba alternativnih goriva takođe smanjuje ulaganja u nova postrojenja za upravljanje otpadom, rešava probleme nedostatka prostora za deponovanje otpada, ali nudi i mogućnost otvaranja novih radnih mesta.

"Institucionalna podrška za unapređenje i razvoj koprocesuiranja predstavlja važan korak ka ispunjenju ciljeva održivog razvoja, ne samo cementne industrije, već čitave privrede Srbije", istaknuto je na Kongresu.

Na kongresu su iznete i najave o tome da, sa raspoloživim proizvodnim kapacitetom od 3,6 miliona tona cementa godišnje, cementna industrija u Srbiji planira da do 2030. godine, poveća učešće alternitivnih goriva u procesu proizvodnje cementa, najmanje do 60%. Cementna industrija, kako se navodi, ima mogućnosti da u istom periodu reciklira blizu 350.000 tona otpadnog materijala godišnje.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 19. април 2025.
18° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом