Umetnost samoukih vizionara

„Kulturni čovek današnjice je žrtva koja se povinovala opšteprihvaćenim standardima kulture i dozvolila da se u sve segmente njenog uma ugrade stereotipna mišljenja.“ Nina Krstić, istoričar umetnosti

Svedoci smo poslednjih godina velikog interesovanja koje izaziva marginalna umetnost, ili, kako to mnogi poznavaoci kažu, ʼumetnost autsajderaʼ.

Širom sveta osnivaju se galerije i muzeji u kojima se čuvaju i izlažu dela samoukih umetnika. Ova pojava se može razumeti kao sigurni pomak u načinu shvatanja vizuelne, pre svega, likovne umetnosti, tako da se danas može govoriti o svojevrsnom svetskom fenomenu.

Koliko god su ovi umetnici tzv. „sirove vizije" u prošlosti bivali na marginama zvanične umetnosti, mnogi muzeji i galerije učinili su da njihova dela silaze sa margina i pronalaze svoja dostojna mesta u dosadašnjem konceptu shvatanja umetnosti uopšte.

U ambijentu razorenih vrednosti i odnosa u svetu, ugrožen je i human odnos prema čoveku. To uvek izaziva reakciju svakog slobodnog uma, a pre svega čoveka čije je polje umetničko-vizuelno izražavanje. Naše društvo nije ostalo pošteđeno turbulencija novog doba, a mnogi umetnici-autsajderi dali su odgovor kroz svoja dela.

Kao i širom sveta, i u našoj zemlji postoje galerije koje okupljaju samouke umetnike. Muzej naivne i marginalne umetnosti u Jagodini najznačajnija je institucija te vrste kod nas, i ujedno najveća na Balkanu. Ova institucija znalački i sa retkom pažnjom okuplja umetnike koji su odavno doživeli priznanja i izašli iz izolacije.

Takođe, ova institucija svojim radom kultiviše stavove prema marginalnoj umetnosti, demistifikuje zablude i predrasude i otklanja nedoumice o istinskim vrednostima samoukih vizionara. Zahvaljujući tome, domaća publika, kao i publika širom sveta, spoznaje kvalitete marginalne umetnosti i prihvata ovaj fenomen kao ravnopravnu umetničku pojavu.

Nezajažljivost u trci za političkom i ekonomskom moći i materijalnim prosperitetom stvara jednoličnost i ropstvo institucionalizovanim stavovima. To se očitava u svakoj vrsti ljudske komunikacije, pa i u komunikaciji umetnika sa spoljnim svetom.

Otuda je pojava marginalne umetnosti koja ne koketira sa zvaničnim merilima i ne podilazi zvaničnoj kritici uz prikrivene marketinške težnje, dragocena kao odjek slobodnog izražavanja i kao klica pokreta koji se odupire otuđenosti i traži put ka istinskoj čovekovoj slobodi.

I na kraju, postavlja se večito pitanje estetike i njenog poimanja, kao i da li umetnost (ovde mislimo na vizuelnu marginalnu umetnost) uopšte treba da teži lepoti koja je strogo definisana. Ostavimo, ipak, da sama umetnost i njeni tvorci i dalje traže odgovor na ovo pitanje.

 

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 22. април 2025.
18° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом