Nije voleo disciplinu i nemaštoviti školski sistem – Albert Ajnštajn

Jedinstveni fizičar, koji je nauci dao nemerljiv doprinos, tvorac teorije relativiteta, važnih zakona i hipoteza, Albert Ajnštajn – umro je na današnji dan, 18. aprila, 1955.godine. Dobitnik Nobelove nagrade u mlađim danima, među nastavnicima nije bio posebno omiljen jer je voleo da iz škole “pobegne” kako bi svirao violinu.

Nemački fizičar, teoretičar, dobitnik Nobelove nagrade i najistaknutiji začetnik novog doba u fizici rođen je 14. marta 1879. u Ulmu, u porodici nemačkog Jevreja, inače trgovca hemikalijama i elektrotehničkim materijalom.

Zanimljivo je da do svoje treće godine mali Albert nije progovorio. Ipak, interesovao ga je svet nauke, pokazalo se da briljantno razume komplikovane matematičke koncepte. Sa samo dvanaest godina izučavao je geometriju i sam sebe podučavao.

Formalno školovanje započinje u Minhenu a sa petnaest godina odlazi u Švajcarsku, gde studira matematiku i fiziku na Visokoj tehničkoj školi u Cirihu.

U školskom sistemu nije mogao da podnese nemaštoviti pristup, podvrgavanje učenika disciplini i tadašnje metode učenja, pa je često izostajao sa nastave, a profesori nisu imali posebno lepo mišljenje o njemu. Vreme je provodio učeći fiziku samostalno i svirajući violinu. Ipak, položio je sve ispite i diplomirao 1900. godine.

Odricanje od nemačkog državljanstva i odlazak u Ameriku

Do prvih velikih otkrića došao je radeći u Patentnom zavodu, u Bernu (1902 - 1909). Istakao se otkrivanjem niza osnovnih zakona prirode - brzine svetlosti kao maksimalne brzine, dilatacije vremena i nove interpretacije dilatacije dužina, zatim ekvivalentnosti mase i energije, korpuskularne prirode svetlosti i principa ekvivalencije, kao i osnove opšte teorije relativiteta.

U Cirihu se u to doba ženi matematičarkom iz Novog Sada Milevom Marić, s kojom je studirao na Visokoj Tehničkoj školi. U braku koji se završio razvodom, rođena su dva sina.

Pošto je 1905. godine primio doktorat Ciriškog univerziteta za teoretsku disertaciju o dimenziji molekula, četiri godine potom postaje vanredni profesor teorijske fizike na Univerzitetu u Cirihu i redovni profesor na Visokoj Tehničkoj školi.

U Pragu i Berlinu radi na teoriji gravitacije, koja je sadržana u opštoj teoriji relativiteta. Dolaskom Hitlera na vlast 1933. godine, Ajnštajnu su oduzete sve funkcije i konfiskovana mu je imovina. Kao znak protesta naučnik se odriče nemačkog državljanstva i odlazi u Sjedinjene Američke Države gde do kraja života radi u Institutu za viša naučna istraživanja (Institute for Advanced Study) u Prinstonu.

Preminuo je 18. aprila 1955. godine u 76-oj godini života u Prinstonu, a kompletna kolekcija Ajnštajnovih dela objavljena je početkom 1987. godine.

Teorija relativiteta

Najpoznatije delo Alberta Ajnštajna "teorija relativiteta" nije samo temeljni okvir za razvoj teorijske fizike već ulazi i u filozofske koncepcije o prostoru i vremenu.

Ajnštajn je fizici dao i druge veoma značajne doprinose - 1905. godine uveo je hipotezu o kvantima svetlosti ili fotonima, tj. pretpostavku da se svetlost može shvatiti i korpuskularno, kao roj čestica.

Godine 1917. izveo je prve kvantne zakone za materiju, a vrlo važan je i njegov rad na polju indukovanog zračenja, koji je postao teoretska osnova za lasere. Autor je relevantnih studija o Braunovom gibanju, kvantnoj statistici za bozone, a postavio je i zakon po kome se računa toplotni kapacitet kristala. Za radove na polju kvantne teorije dodeljena mu je Nobelova nagrada 1921. godine.

Број коментара 6

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 22. април 2025.
17° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом