Čitaj mi!

Predsednik Udruženja za borbu protiv gojaznosti je uspeo da oslabi 100 kilograma

Pandemija je otkrila nove slabosti gojaznih. Mnoge zemlje su i pre toga objavile rat gojaznosti koja sve više uzima maha. Nije lako smanjiti težinu, ali nije nemoguće.

Mile Grozdanić, predsednik Udruženja za borbu protiv gojaznosti do pre tri godine imao je 206 kilograma. Sada sa 100 kilograma manje, mnogima može da bude primer, ali put kojim je išao nije bio lak.

43413971
43413971 Pripremio Boris Miljević

„Ne postoji čarobna pilula na ovom svetu da bi rešili gojaznost, za to treba odluka, čelična volja i mnogo napora da bi se to ostvarilo“, naglašava Grozdanić.

Problemi sa zdravljem bili su prekretnica.

„Prosto sam rešio da spasem svoj život i svoje zdravlje. Sa 206 kilograma ne bih imao života. Pogotovo u vreme pandemije, veća je smrtnost osoba koje imaju problem sa kilažom. Ja sam pio šaku lekova, protiv pritiska, problemi sa srcem, problemi sa kretanjem“, dodaje.

U udruženju ima oko 6.500 članova, a u poslednje vreme je sve više mladih, često i maloletnih. Kažu da je potrebno da čovek sam odluči da promeni loše navike, jer mu, u suprotnom, neće pomoći ni psiholozi ni nutricionisti.

„Mislim da ljudi ne vode računa o tome, sve je lepo sve je ukusno, i mi to sve kroz brzinu života, daj malo ovog, daj malo onoga. Nemam vremena da ručam, daj nešto na brzinu, daj koka-kolu, daj čokoladicu. I to tako ide, 100 grama danas, 100 grama sutra i to ne primetimo dok jednog momenta ne dođemo u fazu da ne možemo više da se krećemo, sve nam je teško, ali nas ne mrzi da jedemo“, naglašava Slobodan Ejupović, član Udruženja za borbu protiv gojaznosti.

Gojazni su u najrizičnijoj grupi i kad je reč o kovidu.

„Upravo kod gojaznih osoba u tim masnim ćelijama postoji velika količina jednog enzima koji se naziva A-Ce-E koji služi za regulisanje krvnog pritiska. Međutim, kada imamo prekomernu količinu masnoće te ćelije su rastegnute i imaju veću količinu tih receptora, a upravo su ta mesta gde se nalaze receptori za taj enzim i mesta za koja se vezuje onaj protein, spajk protein virusa da bi mogao da uđe u ćeliju. Što imamo više tih receptora veća količina virusa uđe u ćelije i zato gojazne osobe češće obole od kovida“, objašnjava dr Snežana Polovina, direktorka Poliklinike za gojaznost, UKCS.

Kada do oboljenja dođe, manje su šanse za oporavak, jer se organizam bori sa većom količinom virusa.

ponedeljak, 07. april 2025.
2° C

Komentari

Da, ali...
Kako preživeti prva tri dana katastrofe u Srbiji, i za šta nas priprema EU
Dvojnik mog oca
Verovatno svako od nas ima svog dvojnika sa kojim deli i sličnu DNK
Nemogućnost tusiranja
Ne tuširate se svakog dana – ne stidite se, to je zdravo
Cestitke za uspeh
Da li ste znali da se najbolje gramofonske ručice proizvode u Srbiji
Re: Eh...
Leskovačka sprža – proizvod sa zaštićenim geografskim poreklom