U Srbiji ostao samo jedan gnezdeći par orlova krstaša

Uzrok nestanka orlova krstaša je ljudski nemar – seča šuma i trovanje pesticidima. Dok u Evropi živi između 1.300 i 1.900 parova orlova krstaša, u Srbiji je zabeleženo samo pet-šest parova. Zato je ova vrsta proglašena ranjivom i strogo zaštićenom. Kako bi se njihov broj povećao - Srbija, Mađarska, Austrija, Češka i Slovačka pokrenule su prošle godine projekat „Panon Igl“ za zaštitu orla krstaša, koji finansira Evropska unija.

U Srbiji je orla krstaša lakše videti u muzeju, privatnoj galeriji, prepariranog u restoranu, nego u gnezdu ili nad vojvođanskom ravnicom.

„Poljoprivreda i bespravna seča su uticali da nema stanište gde bi on mogao u većem obimu da se reprodukuje. Njemu trebaju stara visoka stabla da bi mogao da osmatra i da bude zaštićen od ovih drugih vrsta ptica i predatora“, ističe lovočuvar Radenko Cvejanov.

Slobodan Knežević iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije ukazuje da se i danas „ispod žita“ može doći do zabranjenog, visokotoksičnog otrova karbofurana – u narodu poznatijeg kao furadan – koji poljoprivrednici koriste za trovanje štetočina, odnosno glodara.

„Neretko i nelegalno se postavljaju zatrovani mamci za lisice i šakale, a do njih dolaze i strogo zaštićene vrste ptica“, napominje Knežević.

Krstaš, carska grabljivica – raspona krila oko dva metra i težine do pet kilograma, do skoro se mogao videti na Fruškoj gori. Danas, samo na severu Banata. Ekipa RTS-a je posetila tajno mesto na tromeđi Srbije, Mađarske i Rumunije, gde jedini par čuva dva ptića. Do stabla sa gnezdom nisu smeli.

Orlovi krstaši su izuzetno osteljivi na ljudsko prisustvo. Zato zakon propisuje da se gnezdu u kome se nalaze mladunci može prići najbliže na jedan kilometar.

Ko, kada i koliko blizu sme da priđe gnezdu kontrolišu volonteri u okviru projekta za zaštitu krstaša. U skrovištu, nadomak drveta su svakodnevno, od marta do jula, tj. dok traje inkubacija i ptići ne ojačaju. Kontrolišu i korišćenje pesticida, sarađuju sa meštanima, lovcima, poljoprivrednicima.

„Bilo ko se pojavi u okolini gnezda, ako ima neku radnju kao na primer, trenutno je sezona košenja, da se ta kosidba ne sukobljava sa interesima zaštite ove vrste, odnosno da sprečimo prilazak gnezdu“, objašnjava koordinator projekta za zaštitu orla krstaša Milica Mišković.

Cilj projekta je da se u zemljama učesnicama broj parova krstaša poveća na 250 i to do 2022. godine. Osim carskog orla, u Srbiji su ugroženi i stepski i sivi soko i velika droplja.

Број коментара 5

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 22. април 2025.
22° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом