Резултати претраге

Термин претраге: nike air max pre day lx phantom black , Погодака: 59172

04. 11. 2021.

Daleko je Glazgov, ugasimo bojlere na vreme

U roku od 48 sati u Glazgov je sletelo 400 aviona, a to je, kako izmeriše ekološki aktivisti, izazvalo zagađenje ravno onome kojeg bi za godinu dana napravili svi Škotlanđani. I pre nego što sam čula ovu informaciju, tokom uključenja u program dopisnice RTS-a iz Londona, razmišljala sam na tu temu. Nisam, naravno, imala ovako precizne podatke, ali sam se, prateći vesti sa Samita o klimatskim promenama, pitala koliko su zaista sami učesnici doprineli onome protiv čega bi trebalo da se zajednički bore.

01. 11. 2021.

Sviraj svirče - Klavirna harmonika

Harmonika je jedan od instrumenata fabričke izrade uvezenih iz drugih zemalja i kultura, koji su našli veoma plodno tle u Srbiji i stvorili novu, jaku tradiciju. Harmonika je u Srbiju došla još pre Prvog svetskog rata, nakon čega je krenuo neverovatan rast njene popularnosti. Plejada vrsnih instrumentalista je obeležila prvih sto i više godina harmonikaške svirke u Srbiji. Na harmonici se rado izvode melodije pesama i kola, a beskrajan je i niz autorskih kompozicija u duhu narodne muzike koje su stvorili istaknuti solisti na harmonici.

27. 10. 2021.

Da li je Danska pobedila koronu?

U istočnoj Evropi je oko 20 miliona ljudi zaraženo koronavirusom, a naš region se bori s najgorim širenjem zaraze od početka pandemije. U skandinavskim zemljama život se, nasuprot ovome, vraća u normalu, a kovid više nije društveno kritična bolest. Ono što razdvaja ovako različite zdravstvene situacije je, po svemu sudeći, procenat vakcinisanih građana. U zemljama Istočne Evrope on je uglavnom ispod ili oko 50 posto, a u Danskoj, Norveškoj, Švedskoj beleži se oko 80 odsto imunizovanih. Da li je život u Danskoj zaista „kao pre“ razgovaramo sa Minom Novaković, koja, kao lekar na specijalizaciji iz dečje psihijatrije, živi u Kopenhagenu.

25. 10. 2021.

Medaljon - Zorka Butaš

Rubriku „Medaljonˮ posvećujemo Zorki Butaš (dev. Katinski; 1914 – 2002). Pripadala je prvoj generaciji pevača „iz narodaˮ koji su još pre Drugog svetskog rata položili audiciju u Radio Beogradu pred autoritetima kakvi su bili Petar Krstić, Mihajlo Vukdragović, Vojislav Vučković i Sima Begović. Zorka je bila popularna radijska solistkinja, a istakla se naročito po izvođenju gradskih i vojvođanskih pesama. Aktivno je nastupala i snimala za arhiv naše medijske kuće sve do kraja šezdesetih godina 20. veka. Tesno je sarađivala sa Narodnim orkestrom Vlastimira Pavlovića Carevca.

19. 10. 2021.

EK preporučuje u Izveštaju o Srbiji otvaranje dva poglavlja

Evropska komisija će u okviru godišnjeg Izveštaja o Srbiji preporučiti otvaranje dva klastera, potvrđeno je našoj kući u Briselu. To su klasteri 3, koji se odnosi na Konkurentnost i rast i 4 - Zelena agenda i održiva povezanost. Komisija u Izveštaju, koji će popodne predstaviti u Strazburu, konstatuje napredak Srbije u usklađivanju sa merilima Evropske unije posebno u oblasti politike oporezivanja i energetike. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je odgovarajući na pitanje da prokomentariše Izveštaj Evropske komisije kratko rekao da je izveštaj bolji i da ne može da iznosi detalje pre nego što popodne Izveštaj premijerki Ani Brnabić uruči šef Delegacije Evropske unije u Beogradu Emanuel Žofre.

20. 10. 2021.

Hleb naš nasušni

Vojnički hleb tain, umešen pre 109 godina, čuva se u Muzeju Ponišavlja u Pirotu. Taj hleb iz 1912. godine iz vremena Balkanskih ratova, majka je zamesila svome sinu Aleksi Zdravkoviću iz Pirota, kao amajliju da ga čuva tokom ratnih pohoda. Tain je čuvao ne samo Aleksu već i ceo njegov puk tokom Prvog svetskog rata. Priča o čudesnom hlebu širila se među srpskim ratnicima kroz logor, pa je dospela i do Francuza i Engleza, koji su dolazili da ga vide i pokušali da ga kupe nudeći velike svote novca. O ovom hlebu govori na Mila Panajotović kustos Muzeja u Pirotu.

22. 10. 2021.

Medaljon - Zora Drempetić

U rubrici „Medaljonˮ slušamo pesme u izvođenju Zore Drempetić (1927 – 2013), pozorišne glumice i interpretatorke narodnih pesama. Pre nego što je postala vokalni solista Radio Beograda, proslavila se svojim ulogama u komadima „Koštanaˮ, „Zona Zamfirovaˮ itd. Audiciju u Radio Beogradu je položila kod čuvenog Carevca, 1952. godine. Za Fonoteku Radio Beograda je snimila preko sedamdeset trajnih snimaka. Osim u Srbiji, bila je izuzetno popularna u Bugarskoj. Sa scene se povukla krajem sedamdesetih godina 20. veka. Njene interpretacije vranjskih pesama važe za izuzetno kvalitetne i posebno nadahnute.

22. 10. 2021.

Portret - Dušan Prelević - Prele

Dušan Prelević – Prele, pevač specifičnog glasa, „srpski Džo Koker“. Dokazao se u raznim muzičkim žanrovima, od roka do džeza. Bio je i scenarista (''Poslednji krug u Monci''), esejista i glumac. Učesnik je kultnog mjuzikla „Kosa“ koji je izveden pre 50 godina u Ateljeu 212. Sa profesionalnim bavljenjem muzikom počinje 1965. godine. Bio je član muzičkih sastava: Orkani, Juniori, Siluete Tomija Sovilja, Vizije i Korni grupe (samo nekoliko meseci 1968. godine). Solističku karijeru započinje nastupom na Beogradskom proleću 1970. godine kompozicijom „Da l' postoji ona koju sanjam“, a na Omladinskom festivalu u Subotici za pesmu „Kažu“ dobija nagradu.

08. 10. 2021.

Povratak nesvrstanih

Za nekoliko dana, 11. i 12. oktobra, Beograd će, baš kao i pre 6 decenija, biti domaćin skupa koji će okupiti brojne državnike i zvaničnike zemalja članica Pokreta nesvrstanih i zemalja posmatrača. Nastao na želji i potrebi brojnih država da uspostave ravnotežu u tada blokovski podeljenom svetu, Pokret nesvrstanih odigrao je važnu ulogu i u političkom i  ekonomskom povezivanju zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike. Ključnu ulogu u tome imala je tadašnja Jugoslavija i njen predsednik Josip Broz Tito. Šta za  Srbiju, koja se u tim zemljama doživljava i kao naslednica SFRJ, znači organizacija skupa koji će svet podsetiti na daleku 1961. godinu?

06. 10. 2021.

Rušenje Njegoševe kapele i izgradnja Meštrovićevog mauzoleja: Najveća umetnička pobuna u SFRJ

Pre pedeset godina brojni umetnici Jugoslavije, različitih vera i nacija, listom su ustali u odbranu Njegoševe kapele na Lovćenu na čijem mestu je tadašnja vlast odlučila da podigne mauzolej po nacrtu Ivana Meštrovića. Pridružio im se i Iso Mahmutović, građevinski radnik, koji je bacio kramp niz lovćenske litice i rekao: „Neću da rušim vlašku svetinju!' Duhovna obnova Crne Gore još jednom počinje od obnove njenog duhovnog vrha - kapele na Lovćenu. Nije ideja da se Mauzolej ruši nego da se Kapela obnovi i Njegoš izbavi. Mesta ima za oboje.

11. 10. 2021.

Ups! U problemu sam - Zloupotreba alkohola i droge

Kada je upotreba alkohola i droge u pitanju, stručnjaci kažu da adolescenti obično počinju sa onim što im je dostupnije, tj. sa legalnim psihoaktivnim supstancama. Tako se sa pušenjem počinje između 12. i 15. godine. Sledeće što mladi probaju je alkohol. Istraživanja pokazuju da mladi u našoj zemlji piju više nego njihovi evropski vršnjaci. Čak 93 procenata učenika u Srbiji probalo je alkohol, a negde 40 posto njih barem jednom se napilo pre 14. godine. Kada je o drogama reč, posebno zabrinjava podatak da je svaki deseti mladi čovek probao neku drogu, a da nije znao o čemu se radi.

26. 09. 2021.

Bogat rod “kraljice voća”

U Srbiji je u toku berba jabuka , a prema procenama stručnjaka, rod će ove godine biti rekordan-čak 530 hiljada tona. Međutim, “kraljica voća” dobro je rodila i u drugim delovima Evrope pa će konkurencija na tržištu biti velika. Ivana i Stevan Kugli iz sela Maradik, u podnožju Fruške gore, koji pod jabukom imaju oko 8 hektara, uvereni su da će većinu roda ipak uspeti da plasiraju na rusko tržište. Tim pre što, zahvaljujući angažovanju zaštitara, imaju odličan kvalitet i ispunjavaju sve potrebne standarde. Za sada sav rod stavljaju u hladnjaču, jer očekuju bolju cenu. Sa bračnim parom Kugli razgovarali smo u njihovom modernom voćnjaku gde su, zajedno sa radnicima, brali zlatni delišes.

24. 09. 2021.

Sviraj svirče - Harmonika

Harmonika je jedan od instrumenata fabričke izrade uvezenih iz drugih zemalja i kultura, koji su našli veoma plodno tle u Srbiji i stvorili novu, jaku tradiciju. Harmonika je u Srbiju došla još pre Prvog svetskog rata, nakon čega je krenuo neverovatan rast njene popularnosti. Plejada vrsnih instrumentalista je obeležila prvih sto i više godina harmonikaške svirke u Srbiji. Na harmonici se rado izvode melodije pesama i kola, a beskrajan je i niz autorskih kompozicija u duhu narodne muzike koje su stvorili istaknuti solisti na harmonici.

18. 09. 2021.

VUČIĆ: Prijateljstvo sa Turskom garancija stabilnosti

U Vahdetin palati u Istanbulu, zvaničnoj rezidenciji turskog predsednika, nakon radnog doručka usledio je sastanak predsednika Srbije Aleksandra Vučića sa domaćinom Redžepom Tajipom Erdoganom. Posle sastanka koji je trajao dva sata, predsednik Vučić je izjavio će predsednik Turske do kraja godine posetiti našu zemlju, te istakao da prijateljstvo sa Turskom predstavlja dodatnu garanciju za stabilnost i očuvanje mira na Zapadnom Balkanu. Predsednik Erdogan je podržao dijalog Beograda i Prištine, istakao je Vučić. Kako je rekao razgovarano je o svim važnim temama, pre svega ekonomskim, o turskim investicijama, kako turske kompanije izvode radove u našoj zemlji, ali i svim regionalnim pitanjima i odnosima Srbije i Turske.

16. 09. 2021.

Odnosi Srbije i Velike Britanije

Odnosi Srbije i Velike Britanije obeleženi su i brojnim pozitivnim iskustvima, kao što je savezništvo u dva svetska rata, ali i negativnim u koje spadaju bombardovanje 1999. godine i stav Londona o Kosovu i Metohiji. Ekonomski odnosi dve zemlje takođe nisu na nivou na kome bi mogli da budu. Kakve mogućnosti otvara Sporazum o partnerstvu, trgovini i saradnji između Srbije i Velike Britanije koji je usvojen pre nekoliko meseci? Mogu li se sveukupni odnosi Beograda i Londona podići na viši nivo? Koji su ciljevi i dometi 6. konferencije o unapređenju odnosa Velike Britanije i Srbije, koja će biti održana 1.novembra u Skupštini Srbije?

30. 08. 2021.

Sviraj svirče - Violina

Violina je drveni gudački instrument sa četiri žice koje se štimuju u intervalu kvinte. Do konačnog oblika doveli su je italijanski majstori sredinom 16. veka, mada je nekih sitnih intervencija bilo i tokom 18. i 19. veka. Iako se violina učvrstila pre svega u zapadnoevropskoj umetničkoj muzici, ona je zbog širokog spektra svojih tehničkih i zvučnih osobina našla ugledno mesto u raznim drugim žanrovima, pa tako i u narodnoj muzici Srbije u koju su je uveli Romi i romski orkestri. Kao vid podrške violinskoj tradiciji, u Srbiji su pokrenute dve manifestacije – Moravsko ćemane (Moravci, od 2012) i Sabor violinista Srbije (Pranjani, od 2019). Slušamo Milosava Miću Ristanovića i numeru ,,Šumadijski gajtan‘‘

20. 08. 2021.

Sviraj svirče - Harmonika dugmetara

Harmonika je jedan od instrumenata fabričke izrade uvezenih iz drugih zemalja i kultura, koji su našli veoma plodno tle u Srbiji i stvorili novu, jaku tradiciju. Harmonika je u Srbiju došla još pre Prvog svetskog rata, nakon čega je krenuo neverovatan rast njene popularnosti. Plejada vrsnih instrumentalista je obeležila prvih sto i više godina harmonikaške svirke u Srbiji. Na harmonici se rado izvode melodije pesama i kola, a beskrajan je i niz autorskih kompozicija u duhu narodne muzike koje su stvorili istaknuti solisti na harmonici.

14. 08. 2021.

Vučić: Nova kovid bolnica važna za celu Vojvodinu

Predsednik Aleksandar Vučić obišao je završne građevinske radove na novoj kovid bolnici u Novom Sadu.Bolnica će imati 220 kreveta na intezivnoj i 404 kreveta na poluintezivnoj nezi a prijem pacijenata, planiran je za početak septembra.Vučić je istakao da je gradnja bolnice veoma važna ne samo za Novi Sad, već i za celu Vojvodinu. On je zabrinut zbog rasta broja inficiranih korona virusom. Poručio je kako je način da se država tome suprostavi gradnja najboljih bolnica, obezbeđivanje vakcina i da moli ljude da se vakcinišu. Predsednik Srbije je najavio da se pre kraja godine može očekivati novo povećanje plata zdravstvenih radnika, ukoliko se nastavi sa ovakvim privrednim rastom.

01. 08. 2021.

Vučić za RTS: Očekujemo dobre ekonomske rezultate, penzionerima na zimu po 20.000 dinara

Predsednik Aleksandar Vučić kaže za RTS da se u ovoj godini očekuje rast BDP-a od oko sedam odsto, a da je deficit u budžetu znatno manji od planiranog. Zbog dobrih rezultata, država će svim penzionerima moći da u februaru, najkasnije u martu 2022. godine, isplati po 20.000 dinara. Pre toga, penzije će biti povećane, napomenuo je Vučić. Što se tiče borbe protiv organizovanog kriminala, predsednik je istakao da u slučaju Belivuk nije bilo nikakvog učešća američkog FBI. Najavio je da će on i ministar Vulin podneti krivičnu prijavu protiv samih sebe kako bi odgovorili na 'sve laži pripadnika mafijaškog klana, ali, kako je rekao, i tajkunskih političara'.

26. 02. 2021.

Pismo Andrea Malroa Narodnoj biblioteci Srbije i narodu kome su kultura i sloboda jedno

Nova zgrada Narodne biblioteke Srbije svečano je otvorena 6. aprila 1973, na godišnjicu bombardovanja Beograda 1941, u kome je uništena stara zgrada biblioteke na Kosančićevom vencu. U to vreme Andre Malro, francuski pisac i prvi ministar kulture u istoriji, piše svoju knjigu o Pikasu 'Glava opsidijana', koja uz knjige 'Lazar', 'Hrastovi koje obaraju' i 'Uže i miševi' čini ciklus 'Ogledalo limba', nastavak Malroovih čuvenih 'Antimemoara'. Bila je to jedna od poslednjih knjiga koje je Malro objavio za života. Godinu i po dana pre svoje smrti, juna 1975, Malro je rukopis knjige 'Glava od opsidijana' poklonio Narodnoj biblioteci Srbije, uz propratno pismo u kome je stajalo: