уторак, 02.02.2021, 20:00 -> 21:17
Извор: РТС
Аутор: Душан Гајић, дописник РТС-а из Брисела
Kako će se nova metodologija proširenja EU primenjivati na Srbiju
Evropska komisija izneće sredinom februara predlog kako će se nova metodologija proširenja EU primenjivati na Srbiju, saznaje RTS u evropskim izvorima u Briselu. Jedan od odgovora koji se očekuje jeste – može li metodologija da donese novi kvalitet i ubrzanje u proces pregovora u kojem je Srbija već sedam godina.
U Briselu kažu da metodologija znači šansu da u pregovorima dođe do preko potrebnog ubrzanja, ali ujedno i rizik da proces bude dodatno usporen, ako izostanu neophodne reforme, ili politička volja da se metodologija iskoristi.
Jedna od najvažnijih novina je grupisanje 35 pregovaračkih poglavlja u šest tematskih celina ili klastera. U principu, to znači šansu za ubrzanje pregovora – umesto 35 koraka, pristupajuća zemlja treba, uslovno rečeno, da napravi šest koraka na putu ka članstvu.
U zavisnosti od klastera, moguće je otvoriti pet, osam ili devet poglavlja istovremeno.
Beograd se nada da bi primenom ovog pravila mogao da nadoknadi zaostatak u otvaranju novih poglavlja. Predsednik Srbije je tokom posete francuskom predsedniku Makronu u Parizu izjavio da bi Srbija po novoj metodologiji u junu i decembru ove godine mogla da otvori više poglavlja nego u poslednjih nekoliko godina.
S druge strane, Srbija je već otvorila sva poglavlja u klasteru koji se odnosi na vladavinu prava, a u svim ostalim klasterima, osim jednog, ima otvoreno bar jedno ili više poglavlja - pa je pitanje kako ovde primeniti princip grupnog otvaranja poglavlja.
Dobar primer mogućeg ubrzanja je klaster četiri gde bi Srbija mogla istovremeno da otvori četiri nova poglavlja: o transportnoj politici, energetici, o životnoj sredini o transevropskim mrežama.
Tri od ova četiri poglavlja su već tehnički spremna za otvaranje. Međutim, poglavlje 15 o energetici nije spremno, a ispunjavanje merila za otvranje moglo bi da potraje.
U praksi bi to, po novoj metodologiji, moglo da znači da će se spremna poglavlja naći na "čekanju" jer ne mogu da budu otvorena pojedinačno, što bi značilo usporavanje, umesto ubrzanja.
Zemlje članice predlog metodologije ne vide na isti način
U Evropskoj komisiji uveravaju da postoje načini da se takve situacije prevaziđu.
"Ambicija nove metodologije svakako nije da se pregovori uspore, već naprotiv, da se ceo proces ubrza i stekne novi krebilitet, kao što je to komesar Varheji istakao već više puta", navode sagovornici u Evropskoj komisiji, ali upozoravaju da će to biti moguće samo ako i Srbija ubrza svoje reforme.
Drugo ključno pitanje je da li su zemlje članice spremne na ubrzanje pregovora sa Srbijom.
Kao i do sada, za mnoge zemlje članice ključno merilo i dalje je vladavina prava u Srbiji, bilo da se pregovori vode po klasterima ili poglavljima.
Izvori u EU navode da priprema predloga nove metodologije za Srbiju traje vrlo dugo upravo zato što je zemlje članice ne vide na isti način: dok neke zemlje vide metodologiju kao način za ubrzanje pregovora, druge članice žele da je iskoriste za još snažnije praćenje vladavine prava u Srbiji.
"Neke zemlje članice smatraju da Srbija treba da prihvati i one delove metodologije koji znače jače uslovljavanje u oblasti vladavine prava, a ne samo princip pregovaranja po klasterima", navode izvori u Briselu.
Mogućnost suspenzije pregovora po bržoj proceduri
Nova metodologija proširenja, usvojena pre godinu dana na inicijativu Francuske, predviđa snažnije finansijske i političke podsticaje za zemlje Zapadnog Balkana, ali i mogućnost nazadovanja u pregovorima ako postoje problemi u poštovanju temeljnih vrednosti EU i vladavine prava.
Predviđena je i mogućnost suspenzije pregovora po bržoj proceduri nego što je to slučaj u sadašnjim pravilma pregovora sa Srbijom.
S druge strane, stav Beograda je da je moguće primeniti one delove metodologije koji ne znače suštinsku promenu postojećeg pregovaračkog okvira, po kojem se vode pregovori od 2014. godine.
U Evropskoj komisiji kažu da se primena nove metodologije priprema u konsultacijama sa Beogradom i zemljama članicama, kako bi bila prihvatljiv za sve zainteresovane strane.
Mnogi poznavaoci proširenja, međutim, skeptični su da je moguće bilo kakvo suštinsko ubrzavanje procesa sve dok je na snazi pravilo jednoglasnog odlučivanja, odnosno dok zemlje članice imaju pravo veta u svakoj fazi pristupnog procesa. Najsvežiji primer za to je blokada Bugarske za Severnu Makedoniju i, posredno, za Albaniju.
Ove dve zemlje će od početka voditi pregovore po novoj metodologiji - problem je samo što niko ne zna kada će ti pregovori početi.
Коментари