Posledice bombardovanja, traumatična sećanja

Ratni sukobi, ekonomska kriza, problemi tranizicije i pandemija virusa korona - ostavili su posledice na mentalno zdravlje nacije, kažu stručnjaci. Kako se suočiti sa posledicama i lakše prevazići probleme?

Čak 84 odsto ispitanika u anketi koju su sproveli Psihološko savetovalište „Mozaik" i Centar za šema terapiju označilo je Nato agresiju kao traumu koju su lično doživeli. Na drugom mestu je boravak u skloništu što je istaklo 51 odsto ispitanika, a učestvovanje u ratu bliskih osoba 37 odsto:

„Bio je prisutan strah, za decu pa onda za sebe, za porodicu, bilo je teško."

„Ja kad svaki put neko zatrubi na ulici, sirena neka jača uvek onako u sebi vratim tu neku sliku bombardovanja."

Malo je ozbiljnih psiholoških studija u Srbiji koje su se bavile uticajem ratnih trauma devedesetih na mentalno stanje nacije. Nije do kraja sagledan ni kumulativni efekat raznih stresnih situacija i događaja zaključno sa pandemijom korona virusa.

„Trauma sama po sebi, bilo ratna, bilo neratna, podrazumeva intenzivan događaj za osobu, burnu reakciju na njega ili odsustvo reakcije, takozvano zamrzavanje. Posle toga se dešava da imamo intruzivne slike kroz prisećanje i istovremeno silnu potrebu da to što nam se dešava izbegnemo", kaže Slavica Dejković Jakovljević, psihoterapeutkinja.

Iz traume većina ljudi izađe psihički ojačana i struka to definiše kao post traumatski rast, ali mnogima je ipak potrebna pomoć, smatraju psiholozi. O strahu od Kovida 19 tek će se raditi studije, ali nije slučajno da je Svetska zdravstvena organizacija mentalno stanje nacije označila kao glavni problem epidemije.

„Trauma je naša priča, mi živimo traumu zadnjih tridesetak godina i prosto dužina trajanja pandemije, strah koji je izazvala kod svih ljudi, nepoznata je bolest, izazvala je kod mnogih ljudi ekspanziju nekih psihičkih problema", kaže Slavica Dejković Jakovljević, psihoterapeutkinja.

Godine za nama nisu bile lake, ocenjuju psiholozi. Ratovi, sankcije, bombardovanje, izbeglištvo, političke promene i razne lične drame poput gubitka voljene osobe, posla, doživljenog nasilja ostavljaju traga i vreme je da se o tome otvoreno razgovara, napominju stručnjaci, a cilj je da bude po onoj narodnoj „što te ne ubije, to te ojača".

понедељак, 31. март 2025.
12° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом