Kako je vremenska nepogoda utrla put ka poslovnom uspehu

Poslednjih decenija mladi privrednici pokušavaju da promene sliku srpskog poljoprivrednog izvoza – da prodaju sirovine koje kasnije uvozimo kao gotov proizvod, zamene izvozom prerađenog voća i povrća. Na taj način zarada je veća, a time i motiv mladima da ostanu na selu i razvijaju proizvodnju.

Pre šest godina na imanju Gligorijeveća grad je uništio 90 odsto roda crne ribizle i bukvalno ih naterao da promene način rada.

"Majka je predložila da pokušamo da preradimo voće koje je preostalo, tako da smo probno uradili sok od crne ribizle", kaže Aleksandar Gligorijević iz Divčevića.

Proba iz nevolje naredne godine pretvorila se u namernu proizvodnju. Da bi se njihovi sokovi razlikovali od drugih na tržištu i pridobili više kupaca, odlučili su da ih slade isključivo bagremovim medom.

"Preduzetništvo na selu je veliki izazov i s obzirom ne to da smo mi takvog nekog duha, to nas i vuče, jer jako je teško u ovim uslovima sprovesti to u delo", priča Ana Gligorijević.

Vera Gligorijević ističe da je neophodno mnogo rada i truda.

"Problem oko struje, puta, vode, mnogo toga da bi mladi opstali ovde", dodaje Gligorijevićeva.

Drugarstvo iz školske klupe Aleksandar i Nikola već četiri godine učvršćuju kroz ortakluk. Od malog porodičnog biznisa žive dve porodice.

"Gde je Aco zadužen za finansije, ja sam zadužen za izgradnju brenda. Ana i moja supruga su zadužene za to da 'Srberi' sokovi budu primamljivi kupcima stilski, a Vera je tu kao najveća podrška", navodi Nikola Marković iz Beograda.

Malim ali odlučnim koracima koračaju u budućnost dokazujući da dogovor kuću gradi, spremni da se radom i upornošću suoče sa svim teškoćama.