Otežan povratak Srba u Hrvatsku, sudbine nestalih u "Bljesku" i dalje se rasvetljavaju

Ovog vikenda navršilo se 26 godina od hrvatske vojne akcije "Bljesak" kada je za samo 36 sati iz Zapadne Slavonije u planskom udaru hrvatske vojske proterano 15.000 Srba.

U akciji su ubijene ili nestale 283 osobe, među njima 56 žena i osmoro dece.

Savo Štrbac, predsednik Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas", kaže da je to područje bilo poznato kao sektor zapad, pod zaštitom UN, a od druguih sektora razlikovalo se po tome što je jedan deo bio pod kontrolom Srba, a drugi Hrvata.

"Zato dolazi do mnogo nesporazuma i o broju stradalih, proteranih. Jedina fiksna brojka jeste brojka Veritasa o broju poginulih, a druge se menjaju u toku godina. Rasvetljena je sudbina do sada 162 osobe, a među nestalima je još 121", istakao je Štrbac, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a.

Prema njegovim rečima, do sada je ekshumirano 148 pobijenih, koji su sahranjivani u grupnim grobnicama.

"Od tih 148, 114 je identifikovano, još 34 se ne zna. Da bi se neko identifikovao, moguće je samo po DNK, po krvi živih rođaka. Prikupili smo nešto informacijama o masovnim grobnicama – one su napravljene da bi se prikrio zločin, to je npr. lokacija u šumi Prašnik, što su primetili iz misije UN i rekli nam. Ima slučajeva da su posmrtni ostaci spaljeni sa kućom, neki su bačeni u bunare, pa su ti bunari minirani. Većina će se slučajeva rešiti, iz nijednog rata, pa ni ovog, neće se svi slučajevi rešiti", navodi Štrbac.

Naglašava da u Hrvatskoj nema ni volje ni želje da se ti zločini procesuiraju, a u Zapadnu Slavoniju vratilo se samo malo Srba.

Ivan Simić, savetnik za pravno-imovinske procese u Hrvatskoj, dodaje da ga zabrinjava činjenica da je Hrvatska, kao najmlađa članica EU, ne samo pogazila fundamendalnu vrednost EU - pravo na imovinu i svojinu, već i princip pravne države.

"Ne da nema volje da se procesuiraju ratni zločini, već od samih ljudi čujem da je povratak poprilično otežan jer se udruženja branitelja, kad god se neko od Srba vrati, organizuju, prijave Srbe za tzv. ratni zločin, prikupe lažne svedoke i dok dokažete da ste nevini, provedete godine u pritvoru. To govori o činjenici kako postupa pravni poredak Hrvatske u odnosu na pravosuđe Srbije", ukazuje Simić.

Navodi i da je Hrvatska sistemski, zakonima i podzakonskim aktima, sprovodila konfiskaciju, otimanje imovine. Tako je imovina nekih srpskih preduzeća preknjižena na hrvatska preduzeća ili direktno državi Hrvatskoj.