среда, 23.03.2022, 08:38 -> 09:02
Извор: РТС - И без муке има науке
Čuveni „Habl“ i dalje podstiče važna naučna istraživanja
Od najdavnijih vremena ljudi su gledali u nebo i pokušavali da objasne pojave na njemu. Astronomi su od davnina želeli da vide dalje i više. Najpre su konstruisani teleskopi na Zemlji. Napretkom nauke, godine 1990. lansiran je svemirski teleskop „Habl“, koji i dalje kruži oko Zemlje i beleži slike udaljenih kosmičkih fenomena.
Čuveni teleskop je dobio ime po američkom astronomu Edvinu Hablu, koji je dao veliki doprinos teoriji Velikog praska. Prve ideje o slanju teleskopa u orbitu potiču iz 1923. godine - nemački astronom Herman Obert je smatrao da bi to bilo vrlo važno i korisno naučno dostignuće. No mašta jednog čoveka morala je da dočeka napredak tehnologije, jer naučnici često vide dalje od vremena u kome stvaraju i rade.
Gradnja svemirskog teleskopa „Habl" je započeta 1977, a završena 1985. godine. Teleskop nije velikih dimenzija - dug je 13,2 metra, težak oko 11.000 kilograma, a njegova cena je 1.500.000.000 dolara. Napaja se preko solarnih panela. Lansiran je 1990. godine, od kada se periodično servisira. I dalje je vrlo funkcionalan - svake nedelje na Zemlju pošalje oko 120 gigabajta informacija. Zahvaljujući podacima i snimcima teleskopa „Habl", astronomi su uspeli da otkriju tamnu energiju i da razumeju kako se formiraju galaksije. Pomoću informacija koje je omogućio „Habl", procenjena je i starost univerzuma - na 13 do 14 milijardi godina. Nastalo je na hiljadu naučnih radova iz astronomije, a posebno je značajno što su ti podaci dostupni svim svetskim opservatorijama i astronomima, i na taj način praktično cela astronomska zajednica može koristiti podatke i unapređivati nauku.
„Habl" pređe celu Zemljinu orbitu za 97 minuta, brzinom od osam kilometara po sekundi; tokom kretanja prikuplja informacije preko sočiva koja se u njemu nalaze. Ona mogu da sakupe više svetlosti od ljudskog oka. Što je sočivo veće - više svetlosti prikuplja i bolje se vide udaljeni predmeti. Sočivo na „Hablu" je prečnika 2,4 metra, dok su sočiva na teleskopima na Zemlji oko deset metara. No prednost teleskopa „Habl" je u tome što je u orbiti, pa samim tim - podaci koje prikuplja su jasniji i precizniji. Naučnici se nadaju da će, kada istekne njegov životni vek u svemiru, uspeti da ga vrate na Zemlju kako bi bio izložen u nekom muzeju. Ukoliko to ne bude moguće, njegov kraj će biti u nekom okeanu daleko od svih nas.
Коментари