Читај ми!

Osetljivost vrhova naših prstiju je veća no što smo mogli i da pomislimo

Koža - najveći organ ljudskog dela – obavija nas od glave do pete i omogućava nam da putem dodira osetimo i komuniciramo sa spoljnim svetom. Ali postoji jedan deo tog organa koji je najosetljiviji na dodir od bilo kog drugog – vrhovi pristiju.

Nedavna naučna studija otkrila je koliko su senzorni neuroni na našim prstima prijemčivi. Ispostavilo se da osećamo i najmanji dodir na samo jednom grebenu našeg otiska prsta.

„Pretpostavljalo se da jedan papilarni greben na vrhovima prstiju igra određenu ulogu u osećaju dodira, ali to do sada nije bilo izmereno“, naglašava Eva Jarocka, koautorka studije sa Univerziteta Umea u Švedskoj, prenosi Sajens alert.

Senzorni neuroni prikačeni na receptore nalaze se tačno ispod površine kože, što nam omogućava da osetimo dodir, vibracije, pritisak, bol i još mnogo toga. Samo naše ruke sadrže desetine hiljada ovih neurona, od kojih svaki ima receptore na maloj površini kože, koja se naziva receptivno polje.

Kako bi mapirali ova polja, istraživači su vezali ruke 12 zdravih ljudi, a kako bi se uverili da ne mogu da pomeraju prste, zalepili su im nokte za plastične držače.

Mašina je tada pokrenula točak na kome su se na razmaku od 0,7 milimetara nalazile 0,4 milimetra široka zrna preko prstiju ispitanika. Naučnici su pomoću elektroda pričvršćenih na rukama učesnika očitavali reakciju svakog neurona.

U stvari, naučnici su mapirali najosetljivije zone – poznate kao potpolja, unutar širih receptivnih polja.

Izračunavanjem područja za otkrivanje senzornih neurona i njihovim mapiranjem na otisku prsta, tim je otkrio da je to područje jednako širini jednog grebena.

Ova potpolja se nisu pomerala bez obzira kojom brzinom je mašina okretala tačke ili je menjala smer, što sugeriše da su ova osetljiva područja usađena u same grebene otiska prsta.

„Utvrdili smo da osetljivost rasporeda potpolja za oba tipa neurona u proseku odgovara prostornom polju od ~ 0,4 milimetra i pružamo dokaze da prostorna selektivnost potpolja nastaje jer njegov pridruženi receptorski organ meri mehaničke događaje ograničene na jedan papilarni greben“, navode istraživači u svom novom radu.

Uzbudljivo je što je ovo prva studija koja je pokazala da nam grebeni otisaka prstiju pomažu da tačnije osetimo svet oko sebe.

„Imamo sva ta višestruka žarišna mesta i svako od njih reaguje na detalje od 0,4 milimetra, što je približna širina grebena (otiska prsta)“, navodi Jarocka.

„Naš mozak prima sve te informacije i ovo zaista nudi objašnjenje kako je moguće da smo tako spretni i da imamo tako visok prag osetljivosti na vrhovima prstiju“, zaključuje naučnica.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 03. април 2025.
11° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом