Sombor: Ko su među bačkim Bunjevcima bili plemići

Bunjevačka nacionalna manjina Republiku Srbiju priznaje kao matičnu državu. Na ove prostore doselili su se pre 400 godina gde neguju svoju tradiciju, kulturu, istoriju. Danas, beleže i tragaju za svim važnim i lepim detaljima koji su vezani za njihovu nacionalnu manjinu.

Iako nije očuvan pouzdan podatak, pominje se da su poreklom iz Hercegovine. Naseljeni pretežno oko Subotice, u Baranji, Banatu i Mađarskoj, čuvaju svoju tradiciju i kulturu. Sa motivom očuvanja identiteta i kulturne baštine Bunjevaca nastalo je i udruženje građana „Bunjevačko kolo" Sombor.

„Mi postojimo jednostavno da bi očuvali tradiciju Bunjevaca koji su živeli godinama na ovim prostorima. Sombor je inače grad poznat po tome da ima mnogo nacionalnih manjina i sve te nacionalne manjine žive u ljubavi, da tako kažem. Svaka neguje svoju tradiciju, svaka pokazuje ono što je nekada bilo, svoje običaje, svoje nošnje i svi mi zajedno činimo jedan buket koji predstavlja grad Sombor. To je nešto što je veliko bogatstvo", kaže Aleksandra Medurić Kalčan iz UG „Bunjevačko kolo".

Sa istim ciljem nastaje monografija „Plemićke porodice Bačkih Bunjevaca". Opširna knjiga koja predstavlja studiju o 52 plemićke porodice, priča je o jednom društvenom sloju koji se stvorio krajem sedamnaestog i početkom osamnaestog veka među bačkim Bunjevcima.

„Jedna izuzetno bitna i lepa i velika knjiga „Plemićke porodice Bačkih Bunjevaca". Tema o kojoj dugo slušamo i znamo. Svi naši Bunjevci otprilike znaju koje su to porodice i evo sad se konačno na 550 strana nalaze svi njihovi grbovi i istorije tih porodica", navodi dr Suzana Kujundžić Ostojić, predsednica Bunjevačkog nacionalnog Saveta, urednica monografije.

Za Sombor su vezane i neke veoma značajne plemićke porodice Bačkih Bunjevaca kao što su Markovići i Parčetići.

„Markovići su utemeljili graničarski Sombor a Parčetići građanski Sombor. Martin Parčetić je prvi gradonačelnik slobodnog i kraljevskog grada Sombora i čovek koji je najviše učinio da Sombor dobije taj građanski status. Temi smo prišli kolega Atila Pfajfer i ja veoma ozbiljno, kritički, trudili smo se maksimalno da budemo objektivni, da koristimo sve raspoložive naučne izvore i da naučnom metodologijom dođemo do nekih, možemo slobodno reći, novih činjenica koje čine sad značajan segment u istoriji i Bunjevaca kao narodnosti ali i Bačke i Vojvodine", navodi Milan Stepanović, autor monografje.

Monografija je objavljena u izdanju Bunjevačkog nacionalnog saveta, Centra za kulturu Bunjevaca iz Subotice i UG „Norma" iz Sombora.