Zašto se u vranjskom kraju retko seje soja

Prolećna setva u Pčinjskom okrugu je u punom zamahu, jer su povoljne temperature i vazduha i zamljišta. Uglavnom se seje kukuruz, a soje će biti samo na pojedinim parcelama.

I ove kao i prethodnih nekoliko godina Dejan Ivanović iz Moštanice kod Vranja jedini u Pčinjskom okrugu proizvodi soju. Odabrao je parcelu od jednog hektara, a soju koristi za ishranu stoke, jer je bogata proteinima.

"Soja se u ovom kraju ne seje zbog specifičnosti žetve, ako se prvog dana kada se prve mahune otvore ne izvrši žetva, sledećeg dana ona gubi već 30 posto od svoje zrelosti, odnosno plodova", objašnjava Dejan Ivanović, poljoprivrednik iz Moštanice kod Vranja.

Proizvođači gube i prilikom prodaje, otkupne cene su male, a soja se teško odgaja, potrebni su posebni uslovi.

"Soja je kultura koja zahteva prvenstveno navodnjavanje da bi se ostvarili neki prosečni prinosi i veliki problem naših poljoprivrednih proizvođača je zato što nemaju iskustvo u suzbijanju korova i to njima predstavlja veliki trošak", ističe Nada Lazović Đoković, savetodavac za ratarstvo i povrtarstvo PSS u Vranju.

Parcele u Pčinjskom okrugu su usitnjene, imaju 2 do 3 hektara. Poljoprivrednici najčešće proizvode kukuruz, jer najbolje uspeva.

"Kukuruz, pšenica, ječam to ide, i kupus“, kaže Branislav Jovanović iz Moštanice kod Vranja. Na pitanje - koliko dobijaju subvencija, odgovara: „Pa moglo bi malo više, ali sada za sad dobro, 10.000 po hektaru."

U Pčinjskom okrugu ove godine će biti oko 9.000 hektara pod kukuruzom, do sada je zasejano 20% planiranih površina.