Sva lica rata u Harkovu – kako izgleda nastava ispod zemlje
Na samo 30 kilometara od ruske granice, Harkov se brani od stalnih napada. Sirene se oglašavaju na svakih nekoliko sati, a raketa ispaljena sa ruske strane, ovde je za manje od minuta. I čini se da u četvrtoj godini rata, niko nije ostao bez ožiljka, ni ljudi ni zgrade. Harkovske vlasti kažu – do sada je srušeno, više od 300 škola. Zato se nastava preselila ispod zemlje. Harkovski učenici pohađaju metro škole.
Za decu Harkova, već tri godine, rat je svakodnevica. Toliko nisu čuli školsko zvono. Od septembra 2023. godine zamenili su ga zvuci podzemne železnice. Dva dana nedeljno umesto onlajn nastave, osam hiljada njih nastavu prati uživo, u šest harkovskih metro stanica.
"Deca su ovde potpuno bezbedna. Ne čujemo ništa spolja. Ništa nas ne ometa. Ne moramo da prekidamo čas tokom vazdušne opasnosti da bismo se evakuisali", kaže učiteljica Svetlana.
Ana Zajkina iz Sekretarijata za obrazovanje Harkova rekla je da su roditelji mnogo pomogli, shvatili su da su im deca na bezbednom, da je program efikasan, jer deca mogu da uče i da se druže, da neposredno komuniciraju.
"Na početku je bilo samo osmoro učenika u razredu. Sada već u odeljenju imam više od 30 đaka. To je prednost i za njih i za mene kao učiteljicu. Na prvom mestu je bezbednost. Želim i da deca budu sigurna i da se i ja na kraju dana vratim kući svojoj porodici. Drugo, srećna sam kad onlajn nastavu zamenim pravim časovima. Kada sam ovde, vidim decu", navela je Zajkina.
Harkov je od februara 22. video sva lica rata. Trećina Harkovske oblasti bila je pod kontrolom ruskih snaga. Na jesen je usledila kontraofanziva ukrajinske vojske i relativno mirnija 2023. Čak se razmatrao i povratak dece i studenata redovnoj nastavi. Ali je naredna godina donela nove opasnosti.
"Umesto artiljerije sad imamo avionske bombe, koje nisu baš precizne pa pogađaju i rezidencijalne delove grada", kaže Anton Aksentijev sa Nacionalnog univerziteta Harkova.
Kako Ukrajina razume zaokret u politici Vašingtona
Profesor Aksentijev kaže, neophodno je da Ukrajina razume zaokret u Vašingtonu.
"Što se tiče mirovnih pregovora, ponavljam da niko u Ukrajini verovatno ne razume koliko je ovaj mir sada potreban kao Harkov. Ovo nije popularno mišljenje, ali to su činjenice. Tri godine rata negde u zapadnoj Ukrajini ili u Harkovu osećaju se potpuno različito i imaju različite posledice. Ali važno je da ovi pregovori uključuju bezbednosne garancije, kao i da Ukrajina učestvuje u njima", kaže Aksentijev.
Zaokret u politici Vašingtona osećaju i lokalne nevladine organizacije. Harkovski medija centar već dva meseca ne prima platu, jer su se finansirali iz sredstava Ju-Es-ejd-a. Ipak nastavljaju da pomažu novinarima koji izveštavaju iz Harkova.
"Već tri godine pomažemo novinarima iz celog sveta. Ne možemo sada da zatvorimo vrata. Tako da sada volontiramo. Svaka porodica ima nekog ko je stradao ili je ranjen, svi imamo prijatelje koji su izgubili živote na bojištima ili u svojim domovima. Želimo da se ovaj rat završi. Želimo da naši ljudi imaju priliku da normalno žive, da deca idu u školu", rekao je Ruslan Misjunja iz Harkov medija.
Harkov je drugi po veličini grad na severozapadu Ukrajine, u kom su gotovo svi govorili ruski. U trećoj godini rata, većina se okrenula ukrajinskom. Na početku rata izbeglo je više od trećine stanovništva, ali danas je u Harkovu nekadašnjem mašinskom i vojnom centru zemlje mnogo raseljenih iz svih delova Ukrajine.
Коментари