Sastanak ministara spoljnih poslova EU u Luksemburgu o Zapadnom Balkanu, Srbija i BiH u centru pažnje
Ministri spoljnih poslova zemalja članica EU na sastanku u Luksemburgu raspravljaju o situaciji na Zapadnom Balkanu, a u središtu ove debate su dešavanja u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Na dnevnom redu ministara su i rat u Ukrajini, situacija u Siriji i na Bliskom istoku i druge teme.
Dan ranije evropski ministri su u Luksemburgu sa ministrima spoljnih poslova zemalja Zapadnog Balkana održali radnu večeru, a šefica evropske diplomatije Kaja Kalas sastala se i odvojeno sa Markom Đurićem, ministrom spoljnih poslova Srbije.
“Imali smo juče vrlo dobre razgovore. Vidimo da tenzije rastu i zato moramo da nastavimo sa procesom proširenja, jer to je nešto opipljivo. Potrebne su nam uspešne priče“, rekla je Kalasova na početku sastanka.
Razmena mišljenja o Zapadnom Balkanu na današnjem sastanku usredsrediće se na situaciju u Srbiji i Bosni i Hercegovini, navode diplomatski izvori, ali očekuju da će biti reči i o Kosovu i Metohiji, kao i primeni plana EU za ekonomski rast regiona.
“Trenutna situacija u Srbiji je komplikovana i biće sigurno predmet razgovora, ali je teško reći unapred kako će oni izgledati“, rekao je pre sastanka jedan visoki zvaničnik EU.
Izvori navode i da je tokom pripreme ministarskog sastanka više zemalja članica postavilo pitanje o pravcu u kojem ide politička situacija u Srbiji, potrebi unutrašnjeg dijaloga i spremnosti nove vlade da sprovede reforme neophodne za nastavak pregovora o članstvu.
“Razgovaraćemo o saradnji sa zemljama Zapadnog Balkana na spoljnopolitičkim prioritetima EU i koliko su partneri u regionu privrženi tim ciljevima”, naveo je evropski zvaničnik.
Uoči sastanka zemlje članice navele su i zabrinutost zbog “ustavne krize” i “secesionističkih pokreta” u Bosni i Hercegovini i pokrenule pitanje mogućih sankcija, mada se na sastanku u Luksemburgu ne očekuju odluke o ovim pitanjima.
Zemlje članice su pružile i podršku nastavku dijaloga Beograda i Prištine, a neke među njima pozvale su na ukidanje kaznenih mera protiv Prištine, koje su uvedene u junu 2023. godine.
Očekuje se da će na sastanku biti reči i o Planu rasta za Zapadni Balkan, iz kojeg su prve uplate prošlog meseca upućene Severnoj Makedoniji i Albaniji.
Коментари