среда, 18.12.2024, 07:20 -> 09:24
Извор: РТС
Otklanjanje prepreka za primenu Deklaracije o nestalima nova nada za porodice na Kosovu i Metohiji
Predsednik Komisije za nestala lica Veljko Odalović izrazio je zadovoljstvo što je otklonjena poslednja prepreka za primenu Deklaracije o nestalim osobama, ističući da je neophodno vratiti se mehanizmu koji je već dao značajne rezultate. Odalović je rekao da se boji da Brisel ne čini dovoljno po pitanju pritiska na Prištinu. Profesor Vladimir Vuletić je istakao da u narednom periodu ne očekuje promene u pristupu Prištine prema Srbima.
Predsednik Komisije Vlade Srbije za nestala lica Veljko Odalović je povodom vesti iz Brisela, da je otklonjena i poslednja prepreka kada je reč o primeni Deklaracije o nestalim osobama, rekao da je vrlo zadovoljan što je moguće vratiti se u proces primene Delaracije.
"Otkada je usaglašen tekst deklaracije, prepreke nije bilo. Prepreke su bile na drugoj strani", rekao je Odalović optužujući Prištinu za blokadu, a naglašavajući da je reč o humanitarnom pitanju.
Naveo je da je Beograd bio vrlo konstruktivna strana i da nije bio smetnja.
"Pozvao sam gospodina Lajčaka da pozove predstavnike Međunarodnog komiteta Crvenog krsta koji predsedava Radnom grupom za nestala lica koja se četiri godine nije sastala, zahvaljujući ponašanju Prištine prema celom ovom procesu, da zakaže sastanak radne grupe i da mi krenemo da radimo, da se vratimo jednostavno u mehanizam koji je do sada dao, preko 1.008 slučajeva nestalih lica koje smo do sada rešili", istakao je Odalović.
Praktična primena Deklaracije
Odalović kaže da se formirala zajednička komisija kao podrška radu radne grupe, a da radna grupa nastavlja da radi po pravilima.
"Ako u procesu budemo imali bilo koju temu, problem, koji mi ne možemo da prevaziđemo na nivou radnih grupa, obaveštavamo zajedničku komisiju", rekao je Odalović.
Objašnjava da ta zajednička komisija sastavljena od predstavnika EU, predstavnika Beograda i Prištine i tu će biti posmatrač u funkciji posmatrača, kao predstavnik radne grupe Međunarodnog komiteta Crvenog krsta.
Predsednik Komisije Vlade Srbije za nestala lica kaže da će uz snagu EU, porodicama biti data nada da će se odgovoriti na pojedina pitanja.
"Raznih dokumentacija, arhiva, informacija, satelitskih snimaka. Da ćemo uz njihovu podršku mnogo lakše doći do tih, prvenstveno međunarodnih arhiva i međunarodnih izvora. Jer ništa od ovoga što se dešavalo na prostoru Kosova i Metohije nije bilo, a da u tome nisu na direktan ili indirektan način učestvovali predstavnici međunarodne zajednice kroz misije koje su imali na tom prostoru", ističe Odalović.
Podseća da je najveći broj nestalih i ubijenih Srba i ostalih nealbanaca stradao posle 10. juna 1999. godine, odnosno, posle dolaska 50.000 mirovnjaka na teritoriju na kojoj su oni apsolutno imali svu bezbednosnu i svu administrativnu strukturu.
Istakao je da se bave svim žrtvama, i nestalim ljudima jer se oko 1.600 još vodi kao nestalo.
Važno je da se proces vrati u kolosek, kaže Odalović ističući da su tada imali rezultate, pravila, da su radili na lokacijama, pretragama i ekshumacijama, identifikacijama i zajedno radili sa porodicama.
Priča da je uoči odlaska u Brisel, u Beogradu razgovarao na sastanku razgovarao sa deset predstavnika porodica Albanaca iz Prištine.
"Jednostavno ljudi gledaju u sve nas zajedno, mi njih ne razdvajamo kao žrtve", rekao je gost Jutarnjeg programa što oni i očekuju.
Uloga Brisela
Odalović je istakao da ga brine uloga Evropske unije jer su, kako kaže, Evropska unija i evropski posrednici u temama i po pitanjima po kojima su preuzeli odgovornost punu, vrlo malo su učinili.
Ističe da ili nemaju snagu, ili ponekad nemaju razumevanja.
Objašnjava da su prethodnog dana postavljena sva teška pitanja na kosovu i Metohiji, od formiranja ZSO do predstojećih izbora u južnoj srpskoj pokrajini.
Šta posle februarskih izbora na KiM
Profesor Vladimir Vuletić je gostujući na Jutarnjem programu rekao da ne veruje da će se politika Priština prema Srbima promeniti posole februarskih izbora.
"Priča o Zajednici srpskih opština, koja je bila deo Briselskog sporazuma, koji je trebalo da obezbedi budućnost i stabilnost u regionu koja bi pre svega doveo do ekonomskog razvoja čitavog regiona, je sa Prištinom bio drugorazredno pitanje. I to govorim drugorazredno pitanje u vreme pre Aljbina Kurtija", kaže profesor Vladimir Vuletić.
Ocenio je da od trenutka kada je on došao to više i nije pitanje.
Navodi da njega zanima samo međusobno priznanje Beograda i Prištine pod pritiskom SAD i EU.
"Pristao je da pominje ZSO, ali više kao izraz nekakoj pod znacima navodna nagrade koju bi on udelio Srbima ukoliko dođe do ovoga o čemu smo pričali(međusobnog priznanja)", rekao je Vuletić.
Celo gostovanje Veljka Odalovića i Vladimira Vuletića pogledajte u video-snimku na početku teksta.
Коментари